Uvod u temu uzgoj matica

Avatar
senad
Site Admin
Postovi: 3029
Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica
Kontakt:

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la senad »

Nuklesu sa LR okvirom, petoramni

slika


Mini oplodnjaci

Kod mini oplodnjaka razlikujemo :
1. oplodnjake koje moramo naseliti sa pčelama bez izgrađenog saća
2. mini oplodnjake koje formiramo od izgrađenog saća sa leglom ,hranom i pripadajućim pčelama


1. oplodnjake koje moramo naseliti sa pčelama bez izgrađenog saća
Evo jedna vrsta oplodnjak koju je konstruiso ErminH iovi oplodnjaci se naseljavaju sa pčelama na počecima satne osnove. OVakvioplodnjaci zahtjevaj više rada operacija . Ranije smo vidjeli kod VAhida u Holandiji mini oplodnjake.

slika

slika

slika

slika


2. mini oplodnjake koje formiramo od izgrađenog saća sa leglom ,hranom i pripadajućim pčelama

Ja preferiram ovu vrstu mini oplodnjaka iz mnogo razloga:

* želim da od pčela iskoristim sve što nude
* osnovna zajednica koja treba da mi donese med ujedno mi prirema i jedan ili dva oplodnjak , kroz sezonu može i više
* bezbolno formiranje sa zrelim leglom pripadajućim pčelam i hranom
* ovakvi oplodnjaci se u startu ponašaju kao normalne zajednice
* izgrađeno saće ,lakše se održava mikro kolima
* oplodnjak je ekvivalent 1LR ili 1 FA okvira
* formiranje oplodnjaka ne umanjuje radno raspoloženje osnovne zajednice
* poslije prvog turnusa , mogu formirati od dva još jedan, oduzimanjem poklopljenog legla i dodavanje s,o, za novu maticu
* raskompletiranje jednostavno i sve se vraća u standardni LR nastavak, da li kao posebna zajednica ili nekoj pripojiti.


-oplodnjaci ekvivalent 1 lr

slika

šestodjelni opodnjak u lr nastavku
slika

slika

četvorodjelni oplodnjak u lr natavku
slika

slika

slika

slika


-dvodjelni oplodnjaci ekvivalent 1 fa

slika

slika
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
Avatar
pasha
Čita i piše, odličan
Postovi: 594
Pridružen/a: 11 ožu 2010, 09:10
Lokacija: Sarajevo

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la pasha »

FORMIRANJE OGAJIVAČKOG DRUŠTVA

slika


Odgajivačko društvo

U nedostatku vlastitog iskustva , prilikom obrade ove teme koristim slijedeću literaturu:

1. U SVETU PČELA Veroljub Umeljić
2. MOJ PČELINJAK Branko Relić
3. STACIONIRANO PČELARENJE Branko Relić
4. PČELARENJE KAO PROFESIJA I HOBI Branko Relić
5. PČELARSTVO Ferid Velagić
6. SAVREMENO PČELARSTVO Alija Dolovac


Odabiranju i pripremi odgajivačkih društava treba da posvetimo posebnu pažnju. Biramo društva čije pčele imaju sve pozitivne osobine , slično kao kod odabira rodonačelničkog društva. Posebno obratimo pažnju da slučajno nema simptoma bilo koje pčeljinje bolesti.

Iz jačeg proizvodnog društva , koga smo odabrali kao odgajivačko, oduzmemo maticu. To bi trebala biti dobra matica i iskoristićemo je za zamjenu neke loše ili za formiranje novog društva. Zatim ćemo iz odgajivačkog društva oduzeti sve ramove sa otvorenim leglom bez pčela.
Ovo radimo da pčele ne bi punile sa MM prisilne matičnjake koje bi počele da izgrađuju na saću ovih ramova , već im ostaje da svu pažnju posvete mladim larvicama koje ćemo im sutradan dodati.

Tom društvu dodajemo i dva rama sa dosta polena. Naravno , ranije ćemo planirati iz kojih košnica ove ramove da oduzmemo.

Plodišta odgajivačkih društava dopunjavamo ramovima sa zrelim leglom iz kojih se pčele već izvode i sa pripadajućim pčelamo. Podrazumjeva se da pazimo da ne prenesemo i maticu. Odmah predvidimo i prazan prostor , koji ćemo sutradan , sa larvicama dodati.

slika

Ovaj prostor treba predvidjeti u sredini košnice. Lijevo i desno ide po jedan ram sa zrelim leglom, onda ramovi sa polenom, onda ostali ramovi sa leglom i hranom simetrično postavljeni lijevo i desno. Zatim sa nekoliko ramova sa otvorenim leglom , uzetih iz pomoćnih društava, bez matice, stresemo sve pčele u plodište odgajivačkog društva. Takođe ćemo sve pčele sa nastavka ili polunastavka ovog društva stresti u plodište, a nastavke iskoristiti za druge košnice.

slika

Na ovaj način smo formirali jako odgajuvačko društvo sa velikim brojem mladih pčela sposobnih za lučenje MM. Sve su ove pčele zbijene u plodišni prostor.
Prazan prostor u sredini košnice biće ispunjen mladim pčelama koje će sutradan , kad dodamo ram sa presađenim larvicama , odmah biti u kontaktu sa njima.

slika

Kad smo završili formiranje odgajuvačkog društva, dodajemo mu preko satonoša pogaču od 1kg, koju smo napravili od šećera u prahu, meda i samljevenog polena u odnosu 600 + 300 + 100 gr. Uveče ovom društvu sipamo u hranilicu med razblažen sa vodom u omjeru 1:1 .

slika

Trudićemo se da u hranilici ima razblaženog meda sve dok matičnjaci ne budu zatvoreni, a do tada će i pogača da traje.
Sa svim ovim radnjama smo obezbjedili da se larvice (buduće matice), odgajaju u velikom izobilju, u sličnim uslovima koji predhode prirodnom rojevom nagonu, pa sa pravom treba da očekujemo da će sav naš trud biti nagrađen veoma kvalitetnim maticama.

Već sutradan pristupamo presađivanju larvica –ali to je nova tema.

Naglašavam da je ovdje predstavljeno formiranje odgajivačkog društva po Umeljiću , i meni se čini najprihvatljivije , dok po drugim autorima nemamo samo jedno odgajuvačko društvo , nego govorimo o formiranju startera i finišera.
Dakle , prije nego pristupimo presađivanju larvi , formiraćemo društva koja će da prihvate presađene larve i započnu sa izgradnjom matičnjaka.

Ovdje ću napisati kako se to radi po Reliću:

Jedan dan , a najkasnije 4-5 sati prije nego što ću dati osnove matičnjaka sa presađenim larvama, iz odabranog društva oduzmem maticu i svo otvoreno leglo, osim jednog sa najmlađim larvama , koje stavljam u sredinu formiranog gnijezda. Do njega , sa obe strane , stavljam okvire sa nepoklopljenim medom i dosta polena, a iza njih okvirove sa zatvorenim leglom i medom. Na mjesto oduzetih okvirova sa otvorenim leglom , dodajem okvirove sa zatvorenim leglom , koje uzimam iz društava kojima su dati okvirovi sa otvorenim leglom. Ako je potrebno , prihvatna društva pojačavam mladim pčelama iz drugih društava , sve dotle dok svi okvirovi ne budu dobro zaposjednuti sa pčelama. Jedan do dva sata prije dodavanja presađenih larvi iz prihvatnog društva oduzimam okvir sa otvorenim leglom i umjesto njega dodajem okvir sa osnovama matičnjaka u koje su presađene larve.
Slijedećeg dana vadim okvir sa započetim matičnjacima i na njegovo mjesto dodajem nov okvir sa presađenim larvama.
Započete matičnjake dajem odgajuvačkom društvu na dogradnju i njegovanje.
Uzgajuvačka društva imaju zadatak da nastave sa njegovanjem matičnih larvi i dovršavanjem započetih matičnjaka. Najčešće formiram uzgajuvačka društva bez matice.
(postupak je sličan Umeljićevom tako da ga ovdje neću detaljno iznositi)

Pored ovog načina može se formirati i odgajivačko društvo sa maticom i takvo društvo se praktično može koristiti duže vrijeme. Problem je u tome što se takva zajednica može izrojiti sa starom maticom, što se mora imati u vidu i voditi računa da do toga ne dođe, da ne bi pobjegao roj.

Relić to ovako opisuje:
Na svom pčelinjaku formirao sam uzgajivačko društvo s maticom tako što sam u jedan (široko niski) nastavak , koji stoji na podnjači stavio okvir sa maticom i do njega zatvoreno leglo. Zatim sam na taj nastavak stavio MR, pa na nju drugi nastavak sa otvorenim leglom. Ukoliko nije bilo dovoljno okvirova sa otvorenim leglom, broj sam nadopunjavao otvorenim leglom iz drugih košnica. Zajedno sa pripadajućim pčelama. (pčele sam prskao mirisom da se ne bi tukle). Radi svake sigurnosti matici sam podrezivao jedno krilo.
(od ovog se ograđujem i ne preporučujem)
Slijedećeg dana po formiranju uzgajivačkog društva iz sredine sam vadio po dva okvira sa najmlađim leglom i nakon sat dva na njihovo mjesto stavljao okvirove sa započetim matičnjacima, koje su ove pčele imale da dovrše.
Kad su matičnjaci bili zatvoreni ili pri zatvaranju, okvire sam vadio i dodavao drugim zajednicama iznad MR, dok ne budu zreli , a uzgajivačkom društvu dodavao slijedeću partiju započetih matičnjaka.


Naglašavam da ni sam Relić ne preporučuje ovakvo odgajivačko društvo , jer na osnovu svoje dugogodišnje prakse zaključuje da ovako dobije manji broj matičnjaka i lošije odgojene matice, pošto mlade pčele ne njeguju samo matične larve , nego i radiličke – pčelinje larve.


Uredila: Pasha
"...iz utroba njihovih izlazi piće različitih boja koje je lijek ljudima. To je uistinu dokaz za ljude koji razmišljaju." (An-Nahl,69)
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la Stipo »

Uzgoj matica po Jenterovoj metodi


Uzgoj matica pomoću jenterovog aparata predstavlja jedan od velikih doprinosa u uzgoju kvalitetnih matica, a samim tim i razvoju pčelarstva uopće. Izumitelj aparata je Karl Jenter za kojeg je 1987. godine od svjedskog udruženja pčelara APIMONDIA dobio zlatnu medalju.

Bit ovog aparata je u tome što je Jenter izumio pokretno dno za radiličku i matičnu ćeliju koje je za obje vrste ćelija zajedničko. Pokretnim zajedničkim dnom eliminiran je mukotrpan i naporan posao kod presađivanja larvi i izbjegnuta su razna pomagala. Uz pomoć ovog aparata vrlo jednostavno ćemo presađivati larve bez dodirivanja pa je taj posao omogućen i starijim pčelarima lošijeg vida i ne baš mirne ruke. U stvari presađivajući larvu premještamo kompletno dno radiličke ćelije u kojem u mliječi pliva larva i bez straha i dodirivanja larve dno ugrađujemo u matičnu ćeliju odnosno u osnovu vještačkog matičnjaka.
Ovim se ispunjava nekoliko značajnih uvjeta i prednosti koja utječu na primitak presađenih larvica i u krajnjoj liniji na kvalitetu budućih matica.

1. uvjet je presađivanje larvica u najmlađem stadiju koje su tek ispilile iz jajeta. Time se osigurava da larve odmah budu obilno hranjene najkvalitetnijom matičnom mliječi od strane pčela namjenjenoj samo matičnim larvama.

2. uvjet je nemogućnost dodirivanja larve i slučajnim nesvjesnim oštećenjem larve što bi se negativno odrazilo na prijem larve, a kasnije i na kvalitetu izležene matice.

3. Zatvaranjem matice u aparat ona će se neko vrijeme suzdržavati zalijeganja jaja, dok se ne prilagodi novoj sredini. Suzdržavanje pozitivno djeluje na sazrijevanje jaja. Kao dobru posljedicu matica će zalijegati krupnija jaja iz kojih će kasnije nastati kvalitetnije i krupnije matice.

4. Sljedeća prednost aparata je u tome što su sve larve gotovo iste starosti. Razlika između najmlađe i najstarije larve iznosi samo nekoliko sati. Imajući u vidu ovu činjenicu presađivanje svih larvica vršimo u najpogodnijem trenutku što će kao dobru posljedicu izazvati da će svi dobiveni matičnjaci biti zreli za presađivanje četrnaestog ili petnaestog dana bez bojazni da će se neka matica ranije izleći i uništiti sve ostale matičnjake.

5. Prednost je aparata i u tome što sve matičnjake po presađivanju jednostavno umetnemo u izbušene letvice okvira.

6. Svi dijelovi aparata imaju neograničen vjek trajanja uz pažljivo i pravilno rukovanje.


st0slika
Izgled JENTER APARATA


Opis Jenterovog aparata

Jenterov aparat izrađen je od jako kvalitetno specijalne plastike.Dimenzije aparataa su 120x120x36 mm i može se ugraditi u svaki okvir. Prednja strana aparata izgrađena je u obliku satne osnove s početcima radiličkih ćelija, kojih ima 370. Svaka druga ćelija posmatrajući horizontalno izrađena je s šupljim dnom i njih ima 90. Otvori na dnu ćelija su 4 mm i oni se sa zadnje strane začipaju čepićima .

slika

slika

slika
(sl. 1 čepići dna ćelija)

Ti čepići predstavljaju dno ćelije koji služe da se larva prenese u plastične osnove matičnjaka.

slika
(sl 2 plastična osnova matičnjaka)

Tako premještajući oni nose sa sobom i larvu i mliječ u kojoj ona pliva.

slika
( sl 3 larva u čepiću ćelije)

Preko poredanih čepića ide stražnji zaštitni poklopac. Na prednjoj strani preko začetaka osnova ide produžetak u obliku saća koji prestavlja nadogradnju ćelija visine je 3 mm.

slika
(sl 4 plastična nadogradnja radiličkih ćelija)

Prednja strana zatvara se plastičnom matičnom rešetkom

(sl 5)slika

slika

koja u sredini ima mali okrugli otvor s poklopčićom promjera 30 mm. Taj otvor služi za dodavalje matice u kavez. Uz aparat se isporučuje 115 čepića pokretnog dna, 115 osnova matičnjaka, 40 žutih držača matičnjaka
(sl 6) slika

slika

te plastični štapić koji služi kao pripomoć za čišćenje rupica obiju ćelija poslije navoštavanja i za vađenje i umetanje dna ćelije kao i za vađenje matičnjaka iz okvira.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la Stipo »

Poslovi koje trebamo odraditi prije početka rada s jenterovim aparatom

Da se ne bi mislili i nepotrebno gubili vrijeme obično dvije godine moramo pratiti društva s najboljim osobinama kako bi smo odredili koje će nam društvo biti rodonačelničko i koje će nam osobine imati uzgojene matice. Također moramo odabrati dva jaka proizvodna društva koja će nam odgojiti presađene larve u dobre kvalitetne matice.

Budući da kvalitet i osobine budućih pčelinjih zajednica zavise većinom od očeva odnosno od osobina trutova koji su se sparili s uzgojenim maticama. Moramo izabrati nekoliko pčelinjih zajednica u kojima ćemo na vrijeme odgojiti dovoljan broj kvalitetnih trutova da budu spolno zreli u vrijeme kada naše uzgojene matice krenu na svadbeni let. Ovi trutovi ne smiju biti u bližem srodstvu s rodonačelničkom zajednicom.
Trebamo utvrditi iz kojih ćemo društava oduzimati okvire s pergom

(sl 7) slika

jer ćemo nekoliko takvih okvira poslije dodati odgajivačkim društvima.
Trebamo utvrditi i iz kojih ćemo zajednica uzimati okvire zatvorenog legla

(sl. 8) slika
i stresati pčele za pojačavanje odgojiteljskih zajednica. Kada smo sve to unaprijed pripremili i utvrdili naredni radovi će nam biti lakši s boljim konačnim rezultatima i obezbjedit ćemo sebi najbolje moguće mlade matice i najbolje moguća nova pčelinja društva.

Priprema okvira za uzgoj matičnjaka

U prazan plodišni okvir ugradit ćemo dvije letvice u koje ćemo učvrstiti osnove matičnjaka. To ćemo uraditi tako što ćemo kod dvije letvice debljine 10 mm, koje imaju unutrašnje dimenzije okvira izbušiti po 15-20 rupa koje su jednako razmaknute, a promjera 9 mm. Prvu letvicu ćemo pričvrstiti udaljenu 20mm od satonoše, a drugu 90 mm. Letvice se pričvršćuju s jednim čavlom da se mogu okretati što nam kasnije znatno olakšava rad.
Ako radimo s visokim okvirom kao kod DB ispod dojnje letvice na razmaku od 55 mm postavit ćemo još jednu letvu i staviti traku satne osnove. Ovo je potrebno uraditi da pčele grade manje zaperaka između matičnjaka. Za rad s jednim Jenterevim aparatom potrebna su 2 ovakva okvira.

(sl. 9 )slika

slika

slika

slika


Priprema aparata za upotrebu

Kod starijeg tipa jenterovog aparata čepići koji predstavljaju pokretno dno bili su šuplji pa ih je bilo potrebno pripremiti tako što pritisnemo čepić od komadić satne osnove i lagano zavrtimo da se satna osnova otisne i zatvori rupu na čepiću. To se mora izvesti pažljivo da dobijemo udubljeno dno ćelije točno na sredini. Ovo je potrebno osigurati jer matica prilikom polaganja će položiti jaje na najudaljeniju točku na dnu ćelije, a to kao u prirodnom saću je centar dna ćelije. Ukoliko matica položi jaja pri kraju ćelije to će nam otežati narednu rađu.
Kod novijih modela aparata dno čepića je zatvoreno i ovaj posao nije potrebno raditi što ubrzava pripremu jenterevog aparata. Potrebno je samo navoštiti začetke matičnih ćelija ali ni to nije obavezno. Ukoliko vršimo navoštavanje matičnih osnova u maloj posudi rastopit ćemo vosak najbolje od zaperaka
(sl 10) slika

u koji dodamo malo čistog propolisa. Pincetom ćemo nakratko uroniti matičnjak, izvaditi i odmah naglo otresti da sa njega sleti višak voska.

Na ovaj način postigli smo mnogo veću prirodnost matičnjaka pa će pčele kada u njega presadimo larvu istu mnogo lakše prihvatiti.
Kod ponovne upotrebe čepiće ćemo izvaditi iz matičnjaka i ponovo posložiti u otvore saća aparata s matičnjaka ćemo rukom skinuti višak voska. Pošto se u unutrašnjosti matičnjaka nalazi ostataka matične mliječi i košuljica-čahura mora se to ukloniti.
Ne strugati nikakvim oštrim predmetima osnove matičnjaka jer ćemo ih tako samo oštetiti.
Potrebno je da čistu vodu zagrijemo da prozuji 70-80°C i pridržavajući je pincetom osnovu matičnjaka jednostavno oprati. Ovim ćemo postupkom i dezinficirati osnovu matičnjaka.
Kada se matična osnova osuši postupak navoštavanja ćemo ponoviti.

Rad s Jenterevim aparatom

Jedan od uvjeta u uzgoju matica, a samim tim i radu s jenterovim aparatom je obavljanje poslova i radnji u preciznim vremenskim terminima, kako po danima tako i po satima.
Ovih uvjeta ćemo se lakše držati ako ako izradimo kalendar po danima i satima za izvođenje pdređene djelatnosti.
Ako za početak rada dan A vežemo za neki datum, dobit ćemo kalendar, odnosno na taj dan ćemo nadograditi sve dane i sate za obavljanje budućih djelatnosti koje je potrebno uraditi. Kada krenemo s uzgojom matica nesmijemo sebi dozvoliti da određeni posao ne obavimo u odgovarajuće vrijeme.

slika
slika


DAN A u 18 sati

Stavljanje aparata u odabranu zajednicu na poliranje ćelija

Ako se radi o aparatu koji se prvi put upotrebljava pčele će plastične saće teško prihvatiti i nadograđivati pa je potrebno aparat držati više vremena, otprilike do 10 dana dok pčele otpočnu nadogradnju plastičnih ćelija. U to vrijeme čim primjetimo da su pčele nadogradile ćelije 1-2 mm uklanjamo aparat i dodajemo u rodonačelničku zajednicu tek onog dana koji smo po kalendaru označili kao dan A.
Iz plodišta u 18 sati odabrane, rodonačelničke zajednice vadimo jedan krajnji okvir kako bi smo u sredini stvorili potreban prostor za dodavanje okvira s ugrađenim aparatom s kojeg smo prethodno uklonili poklopac s matičnom rešetkom. Uklanjanjem poklopca omogućujemo pčelama lakšu nadogradnju i poliranje radiličkih ćelija.

slika


DAN 0. u 18 sati

Zatvaranje matice u aparat

Iz košnice vadimo okvir s Jenterovim aparatom, postavljamo na njeg poklopac s matičnom rešetkom te pričvrstimo s vijcima, skinemo s rešetke okrugli poklopac.
Odmah pristupamo pronalasku matice i lagano je hvatamo za krila i stavljamo u aparat na saće te zatvaramo okrugli poklopac na rešetki aparata. Okvir s aparatom u kojem je sada matica vraćamo na isto mjesto u košnici. Moramo povesti računa da između poklopca i susjednog okvira bude razmak bar 12 mm kako bi kroz rešetku pčele neometano ulazile matici u aparatu.

Zna se desiti da u ćelijama aparata prilikom ubacivanja matice bude meda što je češći slučaj kod drugog ciklusa naročito ako je vani prisutna jača paša. Na to ne trebamo da obraćamo pažnju i ne činimo ništa. Budući da je matica blokirana na uskom prostoru same pčele će se potruditi da čiste ćelije saća od meda kako bi matici povećali prostor za zalijeganje. Zbog nove sredine matica će se par sati suzdržavati od nošenja jaja i nakon što se privikne na novu sredinu započet će sa polaganjem jaja. Kao posljedica što matica nije legla nekoliko sati jaja će biti krupnija i to je još jedan preduvjet za bolje krupnije buduće matice.

slika
(sl. 11 pogled na jaja zaleženog aparata)
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la Stipo »

DAN 1. u 07 sati

Kontrola zaleženosti aparata

Iz košnice vadimo okvir s Jenterovim aparatom i prema svjetlu s prednje strane kroz poklopac kontroliramo zaleženost ćelija. Ako smo dobru zaleženost utvrdili prvog dns u 07 sati, onda će se po prirodi do četvrtog dana u 07 sati sva jaja preobraziti u larvice spremne za presađivanje u osnove matičnjaka.

Iako smo ustanovili da su sve ćelije zaležene maticu ne oslobađamo iz kaveza nego okvir s aparatom i maticom vraćamo na njegovo mjesto u košnici. Ukoliko bi smo požurili da oslobodimo maticu iz aparata moglo bi se desiti da pčele očiste ćelije aparata od tek položenih jaja i ćelije ponovo napune medom.

Jenter se potrudio da aparat napravi od najkvalitetnije plastike ipak za pčelu to nije prirodna sredina od voska. Pčelama je teško podvaliti pa da bi smo pčele privoljeli da njeguju leglo u aparatu maticu ćemo držati zatvorenu još nekoliko sati nakon zaljeganja čitavog aparata. Vrijeme će učiniti svoje i jaja stare. Matica će se suzdržati od ponovog polaganja jaja u zaleženu ćeliju. Maticu ćemo osloboditi tek oko podne. Ove mjere opreza su potrebne tek ako je vani intenzivna paša. Ukoliko je paša manja maticu oslobađamo odmah nakon što utvrdimo da su ćelije aparata zaležene. Prilikom oslobađanja matice uklanjamo kompletan prednji poklopac s matičnom rešetkom i nakon vraćanja okvira s aparatom u košnicu matica će odšetati na susjedni okvir.

Zna se desiti da se neka matica previše uznemiri u aparatu i dugo suzdržava na polaganje jaja i da prvog dana do 18 sati položi samo nekolik jaja. Tada ta mjesta gdje su položena jaja treba obilježiti kako ih nebi predsađivali. Ujutro drugog dana u 07 sati ponovo pregledamo aparat i ako ustanovimo da je matica ipak od sinoć zalegla cijeli aparat maticu oslobađamo po pašnim prilikama odmah ili u podne. Budući da smo izgubili zbog nezaljeganja matice cijeli jedam dan cijeli kalendar pomjeramo za jedan dan. Meni je prvi put se desilo da sam zbog matice cijeli kalendar morao pomjeriti za dva dana jer je matica tek drugi dan zalegla samo nekoliko ćelija.

Teško je ići protiv prirode pa budimo zadovoljni ako prvi put dobijemo polovičan uspjeh. Ovaj dio u radu s Jenterovim aparatom je najkritičniji. Poslije dobro odrađenog ovog dijela posla sve ide lakše i sigurnije.


DAN 3. u 17 sati

Formiranje odgojiteljskih zajednica

Već ranije slično kao kod izbora rodonačelničke zajednice kada smo planirali uzgoj matica pratili smo s posebnom pažnjom i izabrali dvije zajednice od kojih ćemo formirati odgojiteljska društva. Te zajednice moraju jake proizvodne te imati sve pozitivne osobine i moramo obratiti pažnju da nemaju znakove i simptome nekih pčelinjih bolesti.

Po podne u 17 sati pronaći ćemo maticu u odgojiteljskoj zajednici i s njom budući da je to dobra matica formirati novo društvo. Iz odgojiteljske zajednice uzimamo sve okvire na kojima je otvoreno leglo bez pčela što znači pčele zbrišemo četkom unazad u košnicu.
(sl.12)slika

Otvoreno leglo uklanjamo zbog toga da pčele ne bi gradile prisilne matičnjake i punile mliječi. Bez toga ostaje im da svu pažnju posvete njezi larvica koje smo im mi sutra dan dodati. Toj zajednici dodajemo dva okvira s dosta cvijetnog praha.
(sl. 13) slika

Preostali prostor popunjavamo okvirima iz čijeg legla već izlaze mlade pčele te pripadajućim pčelama, koje uzimamo iz pomoćnih zajednica vodeći računa da ne prenesemo i maticu. Već sada u sredini ostavimo prazan prostor za okvir s osnovama matičnjaka koji ćemo sutra dodati lijevo i desno od ovog praznog prostora je po jedan okvir s zrelim leglom, iza njih po jedan okvir s pergom, pa onda s obe strane iza idu ostali okviri s preostalim leglom i hranom. Zatim dodamo s 4-5 okvira iz pomoćnih zajednica s otvorenim leglom tako da s četkom zbrišemo sve pčele. Naravno bez matice. Ovako smo formirali jaku zajednicu s dosta mladih pčela sposobnih za lučenje matične mliječi. Sve pčele zbijene su u plodišni prostor, a prostor u sredini košnice zaposjednut će mlade pčele koje nemaju što raditi pa kad dodamo mlade larve odmah će biti u kontaktu s njima.

slika
(sl 14. odgojiteljska zajednica)

Kada završimo formiranje odgojiteljske zajednice preko satonoše dodat ćemo pogaču napravljenu od šećera u prahu, meda i samljevenog polena i omjeru 600 + 300 + 100 grama.

Stavljamo preko pranilicu i uveče ovoj zajednici dodajemo razblažen med s vodom u omjeru 1:1. Od tog trenutka u hranilici do zatvaranja matičnjaka stalno mora biti razblaženog meda. S ovim poduzetim radnjama stvaramo blagostanje u košnici koje je slično uvjetima pred rojenje, koje će nagraditi sav naš trud i bit ćemo nagrađeni vrlo kvalitetnim maticama.
slika


DAN 4. u 07 sati

Presađivanje larvica

Ujutro za ranije do 07 sati moramo pripremiti prostoriju koju ćemo zagrijati na +34°C držati širu posudu kojoj vrije voda da bi u prostoriji bila povećana vlažnost zraka. Pripremit ćemo okvire i matične osnove da se zagreju na temperaturu prostorije. Prostorija treba biti dobro osvijetljena. Za vrijeme presađivanja larvi ne otvarati vrata kako se mikro klima nebi naglo mijenjala. Kada smo izvršili sve pripreme odlazimo u pčelinjak i iz rodonačelničke zajednice vadimo okvir s Jenterovim aparatom. Vidjet ćemo da su se larvice već dobro orosile matičnom mliječi. To je znak da su se larve već izlegle iz jaja.
(sl. 16) slika

Mekom četkom očistimo sve pčele s okvira. Nikako ne smijemo udarati po okviru. Na
Njegovo mjesto u košnicu stavljamo okvir sa satnom osnovom. Preko okvira s aparatom stavljamo meku krpu da z ačtitimo larvice od sunčeva svijetla i strujanja zraka.

Donosimo okvir u radnu prostoriju i skidamo stražnji poklopac i pomoću malog štapića vadimo pokretno dno satne ćelije na čijem se vrju nalazi mliječ u kojoj pliva mlada larva. Vrh čepića uvlačimo u otvor osnove matičnjaka i skupa stavljamo u rupu specijalnog okvira gdje slažemo sve tako pripremljene matične osnove. Zapravo premjestili smo dno radiličkih ćelija i s njim sjeli sadržaj skupa sa larvicom i matičnom mliječi bez pomjeranja i dodirivanja larvice te ugradili u osnovu matičnjaka. Ovo i jeste srž jenterovog aparata koji mu daju određenu prednost . Sve prethodne i ostale rađe su manje-više slične kod drugih metoda kod presađivanja larvica i uzgoja matica.

Kada smo presadili i oba okvira popunili s osnovama matičnjaka.

Okvire prekrijemo ručnikom ili napravimo od stiropola kutiju kao na slici dole te odnosimo u pčelinjak i svakoj odgojiteljskoj zajednici dodajemo po jedan okvir s 40 matičnih osnova na daljnju njegu.

slika

Kada otvorimo košnicu odgojiteljske zajednice u sredini u praznom prostoru gdje ćemo dodati okvir s larvicama cijeli prostor bit će popunjen s mladim pčelama.
(sl. 19) slika
Kad dodamo u taj prostor okvir s larvicama pčele će odmah biti u kontaktus larvicama i odmah željno navaliti da ih obilno hrane odgovarajućom mliječi.

DAN 8. u 18 sati

Kontrola broja izgrađenih matičnjaka

U ovo vrijeme svi matičnjaci bi trebali biti zatvoreni. S odgojiteljskih zajednica sada možemo ukloniti hranilice i ostatke pogače. Pažljivo vadimo okvir s matičnjacima

(sl. 20) slika

da utvrdimo koliko je matičnjaka odgojeno radi planiranja potrebnog broja nukleusa ili oplodnjaka u koje ćemo kasnije dodati po jedan matičnjak. Pažljivo vraćamo okvir na njegovo mjesto.
Koliko god da smo zadovoljni brojem i izgledom zatvorenih matičnjaka lako se možemo razočarati i doživjeti neuspjeh. Budući da smo ranije dodavali zatvoreno leglo i koliko god da smo pazili da nema slučajno koja ćelija s otvorenim leglom lako možemo napraviti previd i da nam ostane koja ćelija s larvom i na njoj pčele lako odgoje matičnjak koji zna biti mali i oku neuočljiv. Pošto se tu radi o starijoj larvi iz koje će se prije izleći matica starija nekoliko dana. Prva matica će svojim žalcem ubiti sve matice u matičnjacima i posao će nam propasti. Da bi to izbjegli iz odgojiteljske zajednice uklonit ćemo sve okvire s leglom. Pčele ćemo stresti i okvire dodati drugim pčelinjim zajednicama.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Re: Uvod u temu uzgoj matica

Post Postao/la Stipo »

DAN 13.

Popodne formiranje oplodnjaka

Na osnovu broja izgrađenih matičnjaka u odgojiteljskim zajednicama trebamo odrediti broj nukleusa ili oplodnjaka tako da za svaki matičnjak imamo po jedan nukleus ili oplodnjak.
Ako matice radimo za svoje potrebe najbolje je da za nukleuse koristimo standardni plodični nastavak koji ćemo tankom lesonit pločom pregraditi na dva jednaka dijela.

(sl 22)slika

Lesonit ploča treba da bude toliko visoka da njenim umetanjem pregrađuje i podnicu da se pčele iz oba pregratka ne miješaju, a treba i da je višlja od nastavka tako da viri iznad za jedan centimetar. Svaki pregradak treba da ima svoju poklopnu dasku i svoju hranilicu koje se pokrivaju zajedničkim poklopcem . Tako ćemo dobiti dva nukleusa sa po pet okvira. Svaki dio treba da ima svoje posebno leto obojeno različitim bojama kako bi matica prilikom povratka s oplodnje lakše pronalazila svoj ulaz.

(sLR ½) slika

Sve okvire i pčele za formiranje nukleusa uzimamo iz pomoćnih zajednica. Prije uzimanja okvira prvo moramo pronaći i blokirati maticu s rešetkom za blokadu matice.
Kada završimo s oduzimanjem okvira i pčela maticu oslobađamo.

slika
Nukleus punimo tako da do južne strane prvo stavljamo okvir s medom, do njega okvir s pergom pa dva okvira s zatvorenim i otvorenim leglom i na kraju opet okvir s medom. Kada dodajemo okvire dodajemo ih s pripadajućim pčelama i na njih na kraju stresemo pčele s otvorenog legla. Posao smo završili kada formiramo sve nukleuse. Ukoliko nas je omelo vrijeme ili kiša nukleuse možemo formirati i 14 dan.

U pčelarskoj praksi za oplodnju matica se koriste razne vrste i veličine oplodnjaka.
Pregrađujući standardno plodište na dva, tri i četiri djela od kojih svaki dio ima svoje zasebno leto na različite strane. Ako iz jedne pregrade oduzmemo maticu, vadeći pregradu spojit ćemo preostale pčele s društvom susjedne matice. Tim postupkom će se to društvo povećati, a matica dobiti dodatni prostor.
Dobri su zasebni mali nukleusi veličine da u njih može stati 5-7 standardnih okvira s kojim pčelarimo. To su u stvari male košnice koje se lako mogu proširivati dodajući im još jedan nastavak.

(sl. 23)slika

Mali oplodnjaci i bebi oplodnjaci su zasebna tema i njihovu primjenu kao početnik treba izbjegavati jer često su meta grabeži i zbog malog prostora lako se izroje s čestom pojavom da ih napuste sve pčele.


DAN 14.

Dodavanje matičnjaka

Ako je dan topao i bez vjetra pripremu matičnjaka odradit ćemo u hladu gdje nema propuha. Iz odgojiteljske zajednice vadimo okvir s matičnjacima. Lagano mekom četkom bez stresanja odstranimo sve pčele. U ovo vrijeme pčele su već ispolirale vrhove matičnjaka što je znak da su matičnjaci zreli za presađivanje. Kada smo odstranili sve pčele okvir prekrivamo ručnikom da matičnjake zaštitimo od sunca i vjetra.
Matičnjake plastičnim štapićem koji dođe uz jenterov aparat pažljivo u sredinu odozgo pritisnemo i lagano guramo da izvučemo iz letvice plastičnu osnovu na koju je nadograđen matičnjak. Pažljivo plastičnu osnovu utisnemo u žuti držač matičnjaka.

(sl. 24)slika

Neki pčelari na samom početku ugrade žute plastične držače u okvir i prilikom presađivanja larvi plastične osnove matičnjaka samo umetnu u žute držače. Odmah prije početka uzgoja matica ugraditi žute držače je neophodno ako koristimo viklere za zaštitu matičnjaka.

Izvučeni matičnjak stavljamo na koso na meku krpu u posudi ili u kutiju u kanalić napravljenu od štiropola tako da u njemu matičnjak okrenut dolje visi o žutom držaču.

(sl. 26) slika

Prilikom odvajanja matičnjaka iz okvira i njihovog slaganja u posudu ili kutiju matičnjak ne okretati nego on mora uvjek biti okrenut prema dolje. Paziti da ne tresemo s matičnjakom i da nam iz ruke ne ispada na stol ili pod jer bi ako nam se to desi mogli ubiti maticu ili je ugušiti ako oštetimo matičnjak.
Kada smo skinuli i spremili sve matičnjake s jednog okvira pristupamo dodavanju matičnjaka u nukleuse. Otvorivši nukleus u sredini ćemo malo razmaknuti dva okvira te dodati matičnjak držeći ga za žuti držač i lagano dodati pazeći da matičnjakom ne dodirujemo okvir i saće.

(sl. 27)slika

Palcem druge ruke ćemo pritisnuti okvir da letvica satonoše lagano stisne o žuti držač matičnjaka da ga tu fiksira. Ukoliko nam vijenac meda ne daje dovoljno prostora za matičnjak prethodno ćemo pčelarskim nožem proširiti prostor uklanjajući vijenac i vosak da dobijemo dovoljno mjesta za dodavanje matičnjaka. Neki pčelari prilikom dodavanja matičnjaka dodaju malo razblaženog meda ali da bi se smanjila mogućnost grabeži bolje je pored matičnjaka s objee strane dodati po malo pogače.
Ukoliko ovaj posao dodavanja matičnjaka iz bilo kojih razloga ne uradimo 14. dana taj posao možemo odraditi i 15. dana.

DAN 17.

Popodne kontrola izleženosti matica i vađenje ostataka matičnjaka
Prije ovog termina nukleuse ne treba otvarati jer su u njima tek izliježene matice koje su plahe i vrlo živahne. Samo ćemo lagano otvoriti nukleus i izvaditi ostatke matičnjaka. Po izgledu vrha matičnjaka znat ćemo jeli se izlegla matica. Ako je vrh otvoren i na njemu visi poklopčić

slika

znak je da je matica izašla i da je s njom sve u redu pa je ne treba tražit i nepotrebno uznemiravati. Ukoliko matičnjake ne izvadimo ovaj dan nego to učinimo kasnije s vrha matičnjaka će opasti poklopčić i pčele bi već otpočele razgradnju matičnjaka pa ukoliko naiđemo na takav matičnjak nećemo znati dali se iz njega izlegla matica pa ćemo je morati potražiti po okvirima. Vadeći okvire lako se desi da mlada matica prhne u travu i da je zauvijek izgubimo, a da to nismo ni primijetili. Zato je dobro povaditi sve ostatke matičnjaka 17. dan pa ako iz nekog matičnjaka matica nije izašla vraćamo ga nazad i sutra ponovo kontroliramo.
U narednom periodu u pčelinjak ne treba ulazit nego je potrebno osigurati mir jer će matice izlaziti na svadbeni let pa ih nije dobro uznemiravati.

DAN 28.

Kontrola oplodnje i kvalitete matice

Dvadeset osmog dana pažljivo ćemo pregledati sve nukleuse kako bi utvrdili dali se matica oplodila i otpočela sa liježenjem. Ako pregledom da je matica zanjela velike koncentrične krugove bez preskakanja ćelija saća utvrdit ćemo da je riječ o kvalitetnoj matici koja je spremna za dodavanje novoformiranim društvima, za zamjenu ili za prodaju.

(sl. 29)slika

Ako kod matice primjetimo bilo koji fizički nedostatak ili nismo zadovoljni njenim leglom uklonit ćemo je i na njeno mjesto dodati matičnjak iz drugog turnusa. Isto tako ako primjetimo da iz bilo kojeg razloga matica nije pronjela do 30 dana i nju uklanjamo jer smatra se da ako matica do tada nije pronjela znači da se nije parila i nagon za parenje je do tog vremena prošao i ona više nije interesantna trutovima i postat će trutuša.
Ako imamo priliku da mlada matica može još neko vrijeme ostati u nukleusu to će biti prilika za njeno daljnje praćenje i testiranje jer je matici potreban jedno vrijeme da se razmaše i počme obilno da polaže jaja . tada ćemo utvrditi konačnu kvalitetu matice.



Autor: Stipo Matić
Ovu metodu za dobijanje matica sam koristio i matice su odlične.
Prijem matičnjaka je bio 100% i sve matice su obilježene i dodane svojim društvima.

Prilikom pisanja ovog seminarskog rada koristio sam svoju osobnu praksu i znanje iz knjige U SVIJETU PČELA autor knjige Vjeroljub Umelić gdje sam nastojao tekstove prepričati nešto dodati i oduzeti onako kako ja mislim da je najbolje.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
Zaključano