Pčelinjak zvones

balasevic
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 375
Pridružen/a: 05 kol 2012, 16:25
Lokacija: Velika Kladusa Vrnograc

Re: Pčelinjak zvones

Post Postao/la balasevic »

ja namjerava dok prosirim pcelinjak par rojeva kad se izroje ocistiti od varoe koliko je to moguce i smjestiti ih u drveca u sumu nasao sam vec par lokacija pa cu pratiti te rojeve njihovo ponasanje i vremenski period koji ce prezivjeti jer vidim dosta pcelinjih zajednica koje uspjesno prezivljavaju bez pomoci covjeka i mislim da pracenje takvih pcelinji zajednica je kluc u rjesavanju varoe i ostalih nametnika
Najsretniji je onaj čovjek koji je učinio sretnima najviše drugih ljudi.
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Re: Pčelinjak zvones

Post Postao/la Stipo »

medonosa je napisao/la:jer je varoa bolest legla a ne odrasle pcele,zato nemogu da razumjem pcelare koji samo koriste "bioloske"-"ekoloske" preparate za dezinfekciju kosnice!
Varroa nije bolest nego nametnik koji živi na larvi pčele i odrasloj pčeli.
Bolest izazvana sa previše varroe u pčelinjem društvu mi nazivamo varoza.
Kada u pčelinjem društvu nastupi bolest varroza javljaju se prvi znaci bolesti i društvo počinje slabiti.
Ako se to ne uoči na vrijeme i nametnik ne ukloni nastupa takozvani kolaps pčelinjeg društva i društvo na kraju umire.
Kada nastupi stadij kolapsa pčelinjeg društva više mu ne možemo pomoći.
Uklanjanje nametnika neki nazivaju deratizacija i ako je ta riječ u upotrebi za ukljanjanje miševa često se koristi i za uklanjanje nekih drugih štetočina odnosno parazita.
Uklanjanje insekata, a varroa je insekt je dezinsekcija, ukljanjanje bakterija i drugih bacila naziva se dezinfekcija.
Za sva ta uklanjanja koriste se razna kemijska sredstva.
Neka su otrovna za čovjeka, a neka nisu.
Ako se upotrebljavaju sredstva za uklanjanje nametnika na mjestu gdje se nalazi hrana ili domaćin nametnika ili sami nametnik dolazi u kontakt sa hranom treba koristiti sredstva koja ne štete: hrani, čovjeku i domaćinu nametnika, a šteti smo nametniku ta sredstva zovemo biološka sredstva za uklanjanje nametnika i pošto ne zagađuju okolinu ni ništa drugo osim što na određeni način uništavaju ciljanog nametnika nazivamo ekološka sredstva.
Biološka sredstva je već bog stvorio i nalaze se u prirodi od pantivijeka. Ako je čovjek industrijski proizveo ta sredstva ona se isto nazivaju biološka sredstva, a samo im je izvor vještački.
Hvala bogu tih ekoloških sredstava u pčelarstvu imamo nekoliko i sve ih je više.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
Avatar
medonosa
Aktivan
Postovi: 1660
Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
Kontakt:

Re: Pčelinjak zvones

Post Postao/la medonosa »

senad je napisao/la:
medonosa je napisao/la:jer je varoa bolest legla a ne odrasle pcele,zato nemogu da razumjem pcelare koji samo koriste "bioloske"-"ekoloske" preparate za dezinfekciju kosnice!
Po toj logici varroa se nebi nikada uništila i već odavno bi sve kolinije pčelinjih zajednica nestale.

Samo su pretpostavke da mra ubija varrou u poklopljenom leglu !
Ja neznam zasto se najbolji tretmani protiv varoe postizu u vremena kada zajednica nema legla,Zar se varoa ne razmnozava u celijama legla i tu provodi velik dio svog zivota,da bi kasnije zivila na odrasloj pceli ,zar varoa ne prenosi i viruse koji dovode do kolapsa zajednice a virusi napadaju leglo! Oko predpostavki oko ucinka mravlje,svako ima svoje iskustvo i saznanja, da samo spomenem u upotrebi je 25 god
Avatar
medonosa
Aktivan
Postovi: 1660
Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
Kontakt:

Re: Pčelinjak zvones

Post Postao/la medonosa »

Stipo je napisao/la:
medonosa je napisao/la:jer je varoa bolest legla a ne odrasle pcele,zato nemogu da razumjem pcelare koji samo koriste "bioloske"-"ekoloske" preparate za dezinfekciju kosnice!
Varroa nije bolest nego nametnik koji živi na larvi pčele i odrasloj pčeli.
Bolest izazvana sa previše varroe u pčelinjem društvu mi nazivamo varoza.
Kada u pčelinjem društvu nastupi bolest varroza javljaju se prvi znaci bolesti i društvo počinje slabiti.
Ako se to ne uoči na vrijeme i nametnik ne ukloni nastupa takozvani kolaps pčelinjeg društva i društvo na kraju umire.
Kada nastupi stadij kolapsa pčelinjeg društva više mu ne možemo pomoći.
Uklanjanje nametnika neki nazivaju deratizacija i ako je ta riječ u upotrebi za ukljanjanje miševa često se koristi i za uklanjanje nekih drugih štetočina odnosno parazita.
Uklanjanje insekata, a varroa je insekt je dezinsekcija, ukljanjanje bakterija i drugih bacila naziva se dezinfekcija.
Za sva ta uklanjanja koriste se razna kemijska sredstva.
Neka su otrovna za čovjeka, a neka nisu.
Ako se upotrebljavaju sredstva za uklanjanje nametnika na mjestu gdje se nalazi hrana ili domaćin nametnika ili sami nametnik dolazi u kontakt sa hranom treba koristiti sredstva koja ne štete: hrani, čovjeku i domaćinu nametnika, a šteti smo nametniku ta sredstva zovemo biološka sredstva za uklanjanje nametnika i pošto ne zagađuju okolinu ni ništa drugo osim što na određeni način uništavaju ciljanog nametnika nazivamo ekološka sredstva.
Biološka sredstva je već bog stvorio i nalaze se u prirodi od pantivijeka. Ako je čovjek industrijski proizveo ta sredstva ona se isto nazivaju biološka sredstva, a samo im je izvor vještački.
Hvala bogu tih ekoloških sredstava u pčelarstvu imamo nekoliko i sve ih je više.
Lijepo si ovo opisao oko varoe,puno toga ne stima!Ako su preparati prirodni i ekoloski zasto se ne smije upotrijebiti u ljudskoj medicini ?Ovo me podssjeca na ukazivanje Gospe u Medjugorju gdje Sam Bio 3 puta, nije mi se niko ukazao,samo sto me zmije nisu izujedale,zadnji put platio nocenje 120€ ,a ljudi prodaju kamen sa likom Gospe za 30€
pot
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 355
Pridružen/a: 20 tra 2012, 16:47
Lokacija: Konjic, B&H

Re: Pčelinjak zvones

Post Postao/la pot »

zvones je napisao/la:Pot ja bi prvo pitao o kojoj prirodi govoriš, jer ako govoriš o onoj u blizini mjesta stanovanja, onda se radi o pobjeglim rojevima opterečenim varoom .
Na forumima je bilo pisanja , napr. na SPOS- ( Momo ) o višegodišnjem praćenju roja u šumi (još se prati )
Prije svega vliko hvala ljudima koji prate dešavanja u svijetu pčelarstva pa i na forumima i tako i oni koji su malo manje aktivni znaju o čemu se radi, iskreno prisutan samo samo na ovom forumu.. Da, mislio sam u blizini, a malo je lokacija u BiH gdje pčelari ne dolaze sa svojim pčelama, ja ih ne viđam (pčele u prirodi) i mislim da ih je jako malo.
Brndušić ih je pratio tolike godine i čovjek kaže da zna o čemu se radi i da mu društva tako funkcionišu ali ja neznam koliko ljudi na ovom forumu radi po tom sistemu.
Bavim se praktičnim pčelarstvom i pričam o svjim zapažanjima, a zapazio sam da ima toliko literature i priča o pčelarstvu a ljudi u praksi ne koriste skoro pa ništa od toga.
Ja sam mišljenja da se negdje u startu izgubila nit kad je u pitanju nazovimo savremeni rada sa pčelama......
Avatar
senad
Site Admin
Postovi: 3029
Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica
Kontakt:

Re: Pčelinjak zvones

Post Postao/la senad »

pot je napisao/la:I onako imam greski u pisanju a sad sam na nocnom rezimu pa koristim tablet I nemojte zamjerit... Senade kad si zadnji put vidio roj u prirodi koji je tu vise od godinu dana, necu reci vise od 3god?
Medonosa drago mi je da imamo slican stav po ovom pitanju, samo treba sad Senada ubijedit e to je vec problem :lol: :lol:
Samo mi pojasni zašto je važan roj iuz prirode za djelovanje mralje kiseline na varrou u poklopljenom leglu.

Reci kada si zadnji put testirao mravlju kiselinu ili vršio pokus na zatvoreno leglu da utvrdiš djelotvornost iste na varrou u zatvorenm leglu?
medonosa je napisao/la: Ja neznam zasto se najbolji tretmani protiv varoe postizu u vremena kada zajednica nema legla,Zar se varoa ne razmnozava u celijama legla i tu provodi velik dio svog zivota,da bi kasnije zivila na odrasloj pceli ,zar varoa ne prenosi i viruse koji dovode do kolapsa zajednice a virusi napadaju leglo! Oko predpostavki oko ucinka mravlje,svako ima svoje iskustvo i saznanja, da samo spomenem u upotrebi je 25 god
Sam si dao odgovor , samo to složit tereba i to je to.

medonoša kad asi ti zadnji put vršio ispitivanja i tstiranja djelovanja mravlje kiseline na varrou u poklopljenom leglu.

Po toj logici , da mravlja ubija varrou u leglu onda bi bio suvišan tretman kada nema legla.?!

AKo se slažete da ovo prebacimo u novu temo da neoptrećujemo zvonetov dnevnik . mene interesuju lična iskustva i lični eksperimenti.
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
pot
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 355
Pridružen/a: 20 tra 2012, 16:47
Lokacija: Konjic, B&H

Re: Pčelinjak zvones

Post Postao/la pot »

senad je napisao/la:Samo mi pojasni zašto je važan roj iuz prirode za djelovanje mralje kiseline na varrou u poklopljenom leglu.

Reci kada si zadnji put testirao mravlju kiselinu ili vršio pokus na zatvoreno leglu da utvrdiš djelotvornost iste na varrou u zatvorenm leglu?
.
medonosa je napisao/la:Po toj logici varroa se nebi nikada uništila i već odavno bi sve kolinije pčelinjih zajednica nestale.
Kad sam spomeno roj u prirodi nije ni bilo direktno vezano za M.K više onako da vidimo gdje smo stigli nije ni tema naslovljena na M.K mada je zaslužuje a pričamo o istoj.
Moje iskustvo govori da M.K obara, nisam stručnjak i ne bavim se istraživanjem niti se bavim brojanjem varoa jednostavno ili je ima ili nema, koristio sam je u ljetnom tretmanu i obarala je isto kao i tvoj ljek a u jesen opet puni podovi i u proljeće loša društva, bilo je tu i ne iskustva, zato sam i rekao da se trebamo pozabavit sa leglom kako i šta mislim da tu ima šta pričat a od presipanja iz šuplja u prazno ništa korisno.
Avatar
senad
Site Admin
Postovi: 3029
Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica
Kontakt:

Re: Pčelinjak zvones

Post Postao/la senad »

pot je napisao/la: Kad sam spomeno roj u prirodi nije ni bilo direktno vezano za M.K više onako da vidimo gdje smo stigli nije ni tema naslovljena na M.K mada je zaslužuje a pričamo o istoj.

Moje iskustvo govori da M.K obara, nisam stručnjak i ne bavim se istraživanjem niti se bavim brojanjem varoa jednostavno ili je ima ili nema, koristio sam je u ljetnom tretmanu i obarala je isto kao i tvoj ljek a u jesen opet puni podovi i u proljeće loša društva, bilo je tu i ne iskustva, zato sam i rekao da se trebamo pozabavit sa leglom kako i šta mislim da tu ima šta pričat a od presipanja iz šuplja u prazno ništa korisno.
medonosa je napisao/la:jer je varoa bolest legla a ne odrasle pcele,zato nemogu da razumjem pcelare koji samo koriste "bioloske"-"ekoloske" preparate za dezinfekciju kosnice!
pot koristio si mravlju kiselinu i opet u jesen brdo varroe na podu , Kako ? ako MK uništava varou u leglu.
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
pot
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 355
Pridružen/a: 20 tra 2012, 16:47
Lokacija: Konjic, B&H

Re: Pčelinjak zvones

Post Postao/la pot »

Ja samo pricam o svom skromnom iskustvu u radu sa M.K I jos kad se doda moje neiskustvo kao pcelara onda to I ne mora biti mjerodavan podatak cak daleko od toga ali iste problem su imali I jos neki pcelari. Uradite dva poljevanj uspjesno I kod treceg imate npr naglo zahladjenje I kiselina ne odradi svoj dio posla I sta ste uradil, nista naravno, idemo sve ponovit. Sa kvalitetnim isparivacima moglo bi se probat ponovo. Ove godine cu vjerovatno vadit leglo I tada bi se takvo brustvo moglo zaserbetit mravljom a I kolega medonosa je dao jedan prijedlog sa cini mi se trutovskim leglom na taj dio se treba vratit a leglo kje izvadim kad izadju pcele mogu tretirat a I tu bi se moglo nesto izvuc varoe pomocu legla' ja bi bio sretan kad bi u svemu ovome koristio vase proizvode.
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Pčelinjak zvones

Post Postao/la zvones »

Ovo sam pisao duže vremena sa pauzama , a na kraju ,vjerovatno neću biti zadovoljan napisanim uz mogučnost da se izgubi osnovna misao, pa ipak evo ...
senad je napisao/la:
pot je napisao/la:I onako imam greski u pisanju a sad sam na nocnom rezimu pa koristim tablet I nemojte zamjerit... Senade kad si zadnji put vidio roj u prirodi koji je tu vise od godinu dana, necu reci vise od 3god?
Medonosa drago mi je da imamo slican stav po ovom pitanju, samo treba sad Senada ubijedit e to je vec problem :lol: :lol:
Samo mi pojasni zašto je važan roj iuz prirode za djelovanje mralje kiseline na varrou u poklopljenom leglu.

Reci kada si zadnji put testirao mravlju kiselinu ili vršio pokus na zatvoreno leglu da utvrdiš djelotvornost iste na varrou u zatvorenm leglu?
medonosa je napisao/la: Ja neznam zasto se najbolji tretmani protiv varoe postizu u vremena kada zajednica nema legla,Zar se varoa ne razmnozava u celijama legla i tu provodi velik dio svog zivota,da bi kasnije zivila na odrasloj pceli ,zar varoa ne prenosi i viruse koji dovode do kolapsa zajednice a virusi napadaju leglo! Oko predpostavki oko ucinka mravlje,svako ima svoje iskustvo i saznanja, da samo spomenem u upotrebi je 25 god
Sam si dao odgovor , samo to složit tereba i to je to.

medonoša kad asi ti zadnji put vršio ispitivanja i tstiranja djelovanja mravlje kiseline na varrou u poklopljenom leglu.

Po toj logici , da mravlja ubija varrou u leglu onda bi bio suvišan tretman kada nema legla.?!

AKo se slažete da ovo prebacimo u novu temo da neoptrećujemo zvonetov dnevnik . mene interesuju lična iskustva i lični eksperimenti.
Iskreno, meni ne smeta ovakvo i ovoliko pisanje u mom dnevniku (povećao se broj pregleda 8) ) , a pri tom nisam ni ja imun na pisanja van teme . Naravno da se malo
i šalim, a uz to kako smo počeli pisati o varou, piše se o svemu što se odnosi na nju . Oni sa manje teorijskog znanja sigurno neće pohvatati konce ali mislim da ovakva
tema , gdje se piše naširoko o ozbiljnom problemu u pčelarstvu, svakako nedostaje i mislim da je na adminu odluka o pisanju ovdje ili organizovanju nove teme u
odgovarajućem podforumu . Ja priznajem da imam problem , a to je da bez obzira što je ko rekao, napisao, kakva je preporuka i bez obzira koje ime stoji iza toga
(znanstveno), provjeravam to svojom pameću ( ako mogu i ako ne prelazi moje teorijsko znanje ) Zašto ovo pišem ? Treba se vratiti na neke početke u borbi protiv
varoe.Početci su bili upotreba insekticida, prvenstveno otrova koji se upotrebljavaju u poljoprivredi. Dali je tu trebalo neko znanje? Da, a preporuke su davali naučnici
koji su se bavili poljoprivredom, veterinarstvom i u sklopu toga počeli se baviti pčelama iako možda nikad nisu otvorili košnicu (takvih imamo i ovdje) U bivšem SSSR-u
početci tretiranja oksalnom kiselinom i preporuka struke je bilo prašenje pčela prahom oksalne kiseline . Dalje su išle razne kiseline ( ko zna sa kojim se sve ispitivalo ),
razne trake sa insekticidima , zadimljavanje najčešće poznatim otrovnim supstancama od kojih su neki poznati bojni otrovi . Nažalost i pored brojnih i čestih preporuka
da se pri dimljenju vodi pažnja o zaštiti, te da je opasno po pčelarevo zdravlje, rijetko ko vodi računa o tome , pa i o glavoboljama koje se uz to javljaju
.
Ako sad pogledamo ćime se sve tretira onda bih napisao ovako bez nekog važnog reda: sredstva za zadimljavanje ; sredstva na trakama i letvicama ; sredstva na bazi
timola ; kiseline . Prve dvije grupe se javljaju i u novijim pakovanjima (osobito vrijedi za trake i letvice ), a proizvođaći propisuju obaveznu karencu , cijeđenje meda
koji nesmije sadržavati mrvice voska , pjene . Dozvoljeni ostaci za bilo koje sredstvo me podsjećaju na trenutne vijesti, o bilo kakvim graničnim količinama ( otrova )
u prehrambenim proizvodima. I onda se sjetim dijela one pjesmice "učili su učili od srijede do petka, al se nisu makli dalje od početka " U svojim početcima pčelarenja
naslušao sam se svakakvih priča o varoi i tretiranju, od bezbrojnih dimljenja svaka 3 , 4 dana do držanja traka , letvica , špaga, cijeli period legla zimskih pčela, pa i sve
do proljeća . Ako je znanost u ovom dijelu podbacila ipak smo dobili mnogobrojna saznanja o varoi, njenom životu , razvoju , razmnožavanju, djelovanju, mogućim
učincima i štetama koju može nanijeti , na ćemu skidam kapu , a to je i dovelo do mogućih načina djelovanja i teoretičara i praktičara, pa i do nekih alternativnih sredstava tretiranja. Vidici su prošireni , a koliko će dobra to donijeti u budućnosti ovisit će o mnogo stvari koje je u ovom trenutku teško i predvidjeti ( ćak i od promjene klime ).
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
Avatar
medonosa
Aktivan
Postovi: 1660
Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
Kontakt:

Re: Pčelinjak zvones

Post Postao/la medonosa »

senad je napisao/la:
pot je napisao/la: Kad sam spomeno roj u prirodi nije ni bilo direktno vezano za M.K više onako da vidimo gdje smo stigli nije ni tema naslovljena na M.K mada je zaslužuje a pričamo o istoj.

Moje iskustvo govori da M.K obara, nisam stručnjak i ne bavim se istraživanjem niti se bavim brojanjem varoa jednostavno ili je ima ili nema, koristio sam je u ljetnom tretmanu i obarala je isto kao i tvoj ljek a u jesen opet puni podovi i u proljeće loša društva, bilo je tu i ne iskustva, zato sam i rekao da se trebamo pozabavit sa leglom kako i šta mislim da tu ima šta pričat a od presipanja iz šuplja u prazno ništa korisno.
medonosa je napisao/la:jer je varoa bolest legla a ne odrasle pcele,zato nemogu da razumjem pcelare koji samo koriste "bioloske"-"ekoloske" preparate za dezinfekciju kosnice!
pot koristio si mravlju kiselinu i opet u jesen brdo varroe na podu , Kako ? ako MK uništava varou u leglu.
pot koristio si mravlju kiselinu i opet u jesen brdo varroe na podu , Kako ? ako MK uništava varou u leglu.

Vrlo jednostavno za objasniti,tolika gustoca naseljenosti pcelinjih zajednica,i reinvazija varoe!Sva drustva koja su pred kolapsom radi ne ucinka preparata ili ne tretiranja,slabe!Slabe a nema mrtvih pcela,pcela koja su socijalna bica,pa se pocinju spasavati bjegom u drugu zajednicu,prvo pocinju izletnice sa tovarom polena i nektara,cime pcelar primjecuje slabu aktivnost pcelinje zajednice,nedostatak polena,vode,cime zajednica kopni a varoa preuzima kontrolu unutar zajednice,oslabljena zajednica je i cilj grabezi krajem sezone cime oslabljena zajednica siri varou i na tretirane(od varoe ociscene zajednice!Prirodni ciklus opstanka varoe!
Avatar
medonosa
Aktivan
Postovi: 1660
Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
Kontakt:

Re: Pčelinjak zvones

Post Postao/la medonosa »

senad je napisao/la:
medonosa je napisao/la:jer je varoa bolest legla a ne odrasle pcele,zato nemogu da razumjem pcelare koji samo koriste "bioloske"-"ekoloske" preparate za dezinfekciju kosnice!
Po toj logici varroa se nebi nikada uništila i već odavno bi sve kolinije pčelinjih zajednica nestale.

Samo su pretpostavke da mralja ubija varrou u poklopljenom leglu !
Pretpostavke su da bioloski i ekoloski preparati unistavaju varou,oni varou drze na granici nestetnosti po pcelinju zajednicu,uspostavljaju neki prividni balans,prikrivenu istinu!
O M.K

Varroose

Unter Varroose (frühere Bezeichnung Varroatose) versteht man den Befall eines Bienenvolkes mit dem Parasiten varroa destructor (frühere Bezeichnung varroa jacobsoni). Die Krankheit wurde vor 30 Jahren gegen Ende der 70er zum erstenmal beobeachtet. Der Ursprung der Milbe ist Indien. Die dort heimische Biene Apis cerana kommt mit der zurecht.
Varroa destructor ist eine 1,6mm große Milbe die such von der Hämolymphe (dem “Blut”) der Biene, vorzugsweise der Bienenlarve ernährt. Da sich die meisten Milben immer im verdeckelten Stadium der Bienenlarven unter den Zelldeckeln befinden, macht das die Bekämpfung so schwierig. Für die Bekämpfung der Varroose gibt es mittlerweile ein ganzes Bündel biotechnischer und chemischer Verfahren, die man am Besten in Kombination anwendet, um der drohenden und mittlerweile auch schon eigetretenen Resistenz vorzubeugen. Ich beschreibe hier nur die Verfahren, die ich selbst anwende, weil hier bewusst oder unbewusst Hinweise enthalten sind, die nicht immer so deutlich dargestellt sind.:

1. Entnahme von Drohnenbrut als biotechnisches Verfahren und

2. Ameisensäure in der Anwendung mit dem Schwammtuch

In der Broschüre Varroa unter Kontrolle, die heuer (2007) neu aufgelegt und von der Arbeitsgemeinschaft der Institute für Bienenforschung e.V. herausgegeben wurde, sind alle zur Zeit gebräuchlichen Verfahren beschrieben. Die Broschüre war allen Fachzeitschriften beigelegt. Sie kann auch hier abgerufen werden.

Biotechnisches Verfahren: Ausschneiden der Drohnenbrut

Als wirksames biotechnisches Verfahren, hat sich das Ausschneiden von Drohnenbrut bewährt. Dabei macht man sich den Umstand zu Nutze, dass die Milben bevorzugt die Drohnenbrut befallen. Die Entwicklung der Drohnen dauert drei Tage länger als die Entwicklung der Arbeiterin. Dadurch finden die Milben in der Drohnenbrut günstigere Bedingungen vor, indem sie mehr Nachkommen erzeugen können Man hängt also in jedes Volk ein leeres Rähmchen mit Anfangsstreifen, in dem die Bienen dann in der Regel Drohnenbau errichten. Der Anfangsstreifen dient nur dazu den Bienen zu zeigen wo es lang geht, damit sie nicht auf die Idee kommen die Waben irgendwie quer zum Rähmchen zu bauen. Wenn die Drohnenbrut verdeckelt ist, auf jeden Fall bevor die ersten Drohnen darauf schlüpfen, entnimmt man diese “Varroa-Falle” und entsorgt sie Larven mit den Milben unschädlich. Bei diesem Verfahren sollte man jedoch nicht über das Ziel hinaus schiessen und und jedes Eckchen Drohnenbrut, das man bei der Durchsicht entdeckt ausschneiden. Die Drohnen werden auch gebraucht und zwar nicht nur zum Begatten der Königin. Wenn man alle Drohnen vernichtet stört das auch die Harmonie im Volk. (behaupte ich jetzt einfach mal, ohne eine Quelle angeben zu können, die das belegt). Durch das ausschneiden der eingehängten Drohnenrahmen dezimiert man die Milben hinreichend stark.

Was soll nun mit den ausgeschnittenen Drohnenrahmen geschehen? Sie dürfen keinesfalls im Sommer ins Freie gestellt werden, um sie von Vögeln auspicken zu lassen. Das verstösst schon alleine gegen die Bienenseuchenverordnung. Eine Methode ist die Waben komplett mitsamt der Brut einzuschmelzen. Eine andere Methode ist die Waben zunächst einzufrieren und zwei Stunden später oder am nächsten Tag die Zellen mit einem Messer oder einer alten Entdeckelungsgabel von der Waben abzukrümeln. Das geht ganz gut und es bleibt praktisch eine Mittelwand zurück, die man entweder wieder ins Volk hängen kann oder zur Wachsgewinnung einschmelzen. Die abgekratzten Larven kann man vergraben (z.B. im Kompost) oder sie in der Gefriertuhe aufheben als Vogelfutter für den Winter. Es soll auch noch eine dritte Methode geben, die darin besteht, dass man die Maden leicht anröstet und als Delikatesse verspeist. Sicher sehr gesund un nahrhaft, da viele Proteine enthalten sind, meine Sache ist das aber trotzdem nicht. Egal wie - jedenfalls muß man verhindern, dass Bienen an die toten Larven herankommen.

Ameisensäure mit Schwammtuch

Der Wirkstoff Ameisensäure 60% ad us vet. hat als großen Vorteil gegenüber allen anderen Verfahren, dass sie in die verdeckelten Brutzellen hinein wirkt. In der Anwendung mit Schwammtuch ist sie zudem sehr einfach und wirksam anzuwenden. Die Berichte über Königinnenverluste bei der Anwendung von Ameisensäure kann ich nicht bestätigen.
Prevod:
Varroasis

Pod varroasis (bivši Varroa) odnosi se na zaraze košnice, s nametnika Varroa destructor (bivši Varroa jacobsoni). Bolest je prije 30 godina beobeachtet kraj 70-ih godina po prvi put. Podrijetlo obol je Indija. Porijeklom pčela Apis cerana dolazi s posla.
Varroa grinja je 1,6 mm hrane Istraga hemolymph ("krv") od pčela, poželjno je pčelinji ličinke. Budući da većina grinje uvijek kapom faza ličinki pčela su među stanične kapaka, čini se bore tako teško. Za borbu protiv varroasis sada postoji čitav niz biotehnologije i kemijske procese poput onih primijeniti u najboljoj kombinaciji s prijetnjom, a sada već eigetretenen spriječiti otpor. Ja ću opisati samo postupke sebe primjenjuju, zbog toga svjesno ili upute su uključene, koji nisu uvijek tako jasno ilustrira.:

Prvi Uklanjanje neradnik leglo kao biotehnoloških metoda i

Drugi Mravlja kiselina u primjeni sa spužvom

Brošura Varroa pod kontrolom, što je ove godine (2007) objavljivati ​​i distribuirati Udruge instituta za istraživanje Bee, svi trenutno koriste metode opisane. Brošura je dodao svim časopisima. To se također može pristupiti ovdje.

Biotehnološki postupci: rezati bordunska leglo

Kao učinkovit biotehnološke metode koje su rezanje iz bordunska leglo je dokazano. To čini korištenje činjenicu koristi činjenicu da su grinje uvlače željeni bordunska leglo. Razvoj trutovi traje tri dana duže od razvoja radnika. Dakle, grinje u neradnik legla za povoljnijim uvjetima, dopuštajući im da proizvedu više potomaka Tako ovisi u svakom narodu praznu okviri s gornjem strip u kojem su pčele onda izgraditi pravilo Drohnenbau. Starter traka se koristi samo pokazati da pčela gdje idu, tako da oni ne dobiti ideju da nekako izgraditi saće preko okvira. Ako trut leglo je kapom, u svakom slučaju prije prvog trutovi grotlo iz traje ta "varoe zamku" i odlagati od njih bezopasni ličinke s novčića. U ovom metodom, da ne bi trebali pucati preko vrha, a svaki kutak i bordunska košnicama, koje su otkrivene u rez kroz. U trutovi su potrebne, ne samo za tupping kraljicu. Ako ste uništiti sve trutovi remeti sklad među ljudima. (Kažem sada samo da bi mogli ući bez izvora koji dokazuje to). Do uvjetne neradnik okvira cut to desetkovana novčića dovoljno jaka.

Što će se dogoditi sada s cut neradnik okvira? Oni nikada ne smije biti stavljen u ljeto van, da ih Peck ptica. To je u suprotnosti s pčelama koje već posjedujete regulacije. Jedna od metoda, saće potpuno rastopiti uz leglo. Drugi način je da se zamrzne prvi saće i dva sata kasnije ili sljedeći dan abzukrümeln stanica s nožem ili stare vilice od uncapping na saće. To je vrlo dobro i to praktički ostaje središte zid koji može objesiti natrag u ljude ili za vosak ekstrakcije kraha. Ličinke mogu biti struganje pokopan (npr. kompost), ili su otkazali Gefriertuhe za hranjenje ptica za zimu. Tu će također biti Treća metoda, a to je da je jedan od ličinke lako anröstet i jede kao delikatesa. Dakako, vrlo un zdrava prehrana, jer mnogi su proteini prisutni, ali to nije moja stvar, ionako. Bez obzira - najmanje jedna mora spriječiti pčele doći na mrtve ličinke.

Mravlja kiselina sa spužvom

Aktivni sastojak mravlje Veterinar 60% oglasa nas. ima. je velika prednost nad svim drugim metodama koje u kapom legla hrani u U primjeni sa spužvom to je također vrlo jednostavna i učinkovita za korištenje. Mogu iskazane gubitke kraljice u korištenju mravljom kiselinom ne mogu potvrditi.
Kreso
Čita i piše, odličan
Postovi: 598
Pridružen/a: 28 vel 2010, 22:32
Lokacija: Heerlen-NL

Re: Pčelinjak zvones

Post Postao/la Kreso »

Napisali smo stosta o varoi, ali posto jos ima oprecnih stavova, jos jedan mali osvrt.
Problem tretiranja varoe jest cinjenica, da je omjer varoe koja je na pcelama, i one u leglu 30:70.
U leglu, tesko se tretira. Jedino sredstvo koje je moguce efktivno, jeste mravlja kiselina.Prilikom opita, stavljali su ram sa ztvorenim leglom u kutiju u kojoj su bile pare mravlje kiseline. Varoa u leglu je bila unistena. No ipak, niko ne tvrdi da je to i u kosnici zaista tako. Osobno iskustvo je slijedece. Jedne godine sam sva drustva tretirao mravljom, i varoa je opadala. Nakon zavrsetka tretmana, bilo je jedno drustvo, gdje varoa nastavila opadati jos neko vrijeme. Posto su u strahu velike oci, stavio sam jos jednu turu MK u ovo drustvo, misleci da je jako zarazeno, i da je potrebno. Iako je mravlja isparavala normalno, veceg pada varoe nije bilo. MOj zakljucak je bio da je varoa koja je opadala nakon prvog tretmana, morala bbiti varoa koja je padala nako izlaska legla prilikom ciscenja celija.
Problem mravlje jeste doziranje pri raznim temperaturama. S druge pak strane, sva ova druga sredstva nemaju uticaj na varou u leglu.
Uzmimo drustvo koje je zarazeno sa neki 4000 varoe koncem medobranja. Ovo su vrlo realisticne cifre btw. Ako razmotrimo odnos 30:70, vidjet cemo da mozemo kojekakvim sredstvima udarati po ovih 1200 komada. ostatak je van dometa. Ukoliko imamo jako dobro sredstvo, s ucinkom od 95 %, sto je jako dobro, padne na podnjacu 1140 komada varoe, to je da se prepadnes. I kontas, jebote ja dobrog sredstva sto udara. Ostalo je dakle 60 komada na pcelama, i 2800 jos u leglu. Nismo dakle napravili neki velik posao. Recimo da MK ima ucinak od 70 %, ukljucujuci i onu u leglu, onda je unisteno 2800varoe. Ovo je samo mala igrarija s ciframa, kojoj je cilj potaknuti na razmisljanje.
Ukoliko, dakle, imamo raznorazna sredstva, moramo zaista tretirati nekoliko puta, da bi zakacili i varou koja izlazi iz legla. drugo efektivno rijesenje bilo bi prilagoditi tehnologiju pcelarenja na takav nacin da drustva dovedemo u stanje bez legla, i onda udarimo po mrskom nam nametniku. Na velikim pcelinjacima je to tesko. Postoje i alternativni nacini, kao sto su selekcija na otpornost na varou i poodesavanje mikro klime. ima sad ovdje jos jedan problem. Koliko su organska sredstva zaista organska i neskodljiva po pitanju residua u medu i vosku. Koliko kontam, sve je to bazirano na oxalnoj, uz dodatak etericni ulja i drugih komponenti. Niko od struke nije jos dao uputu o tretiranju drustava za vrijeme medobranja. Mi ipak polazimo od cinjenice da je to sve ok i neskodljivo. Jos nesto za razmisljanje. koliko je to doista tako?
Smatram da tretman bilo cim za vrijeme medobranja, nije prihvatljivo. Osobno koristim samo gradjevnjake u ovo vrijeme. Ako uporedimo ovo stanje sa raznim amitrazima i inim sredstvima, ipak je ovo korak naprijed. No mislim da moramo nastojati letvicu staviti visoko, i nastojati imati sto cisici produkt.
Problem varoe je komplexan problem, i samo konzekventno suzbijanje i edukacija moze ovog nametnika drzati pod kontrolom.
Buduci da je nas Zvone sampion brojanja i suzbijanja varoe, mislim da je ova tema na pravom mjestu 8) .
Pozz svima, Kreso.
pot
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 355
Pridružen/a: 20 tra 2012, 16:47
Lokacija: Konjic, B&H

Re: Pčelinjak zvones

Post Postao/la pot »

Kreso je napisao/la:Napisali smo stosta o varoi, ali posto jos ima oprecnih stavova, jos jedan mali osvrt.
Problem tretiranja varoe jest cinjenica, da je omjer varoe koja je na pcelama, i one u leglu 30:70.
U leglu, tesko se tretira. Jedino sredstvo koje je moguce efktivno, jeste mravlja kiselina.Prilikom opita, stavljali su ram sa ztvorenim leglom u kutiju u kojoj su bile pare mravlje kiseline. Varoa u leglu je bila unistena. No ipak, niko ne tvrdi da je to i u kosnici zaista tako. Osobno iskustvo je slijedece. Jedne godine sam sva drustva tretirao mravljom, i varoa je opadala. Nakon zavrsetka tretmana, bilo je jedno drustvo, gdje varoa nastavila opadati jos neko vrijeme. Posto su u strahu velike oci, stavio sam jos jednu turu MK u ovo drustvo, misleci da je jako zarazeno, i da je potrebno. Iako je mravlja isparavala normalno, veceg pada varoe nije bilo. MOj zakljucak je bio da je varoa koja je opadala nakon prvog tretmana, morala bbiti varoa koja je padala nako izlaska legla prilikom ciscenja celija.
Problem mravlje jeste doziranje pri raznim temperaturama. S druge pak strane, sva ova druga sredstva nemaju uticaj na varou u leglu.
Uzmimo drustvo koje je zarazeno sa neki 4000 varoe koncem medobranja. Ovo su vrlo realisticne cifre btw. Ako razmotrimo odnos 30:70, vidjet cemo da mozemo kojekakvim sredstvima udarati po ovih 1200 komada. ostatak je van dometa. Ukoliko imamo jako dobro sredstvo, s ucinkom od 95 %, sto je jako dobro, padne na podnjacu 1140 komada varoe, to je da se prepadnes. I kontas, jebote ja dobrog sredstva sto udara. Ostalo je dakle 60 komada na pcelama, i 2800 jos u leglu. Nismo dakle napravili neki velik posao. Recimo da MK ima ucinak od 70 %, ukljucujuci i onu u leglu, onda je unisteno 2800varoe. Ovo je samo mala igrarija s ciframa, kojoj je cilj potaknuti na razmisljanje.
Ukoliko, dakle, imamo raznorazna sredstva, moramo zaista tretirati nekoliko puta, da bi zakacili i varou koja izlazi iz legla. drugo efektivno rijesenje bilo bi prilagoditi tehnologiju pcelarenja na takav nacin da drustva dovedemo u stanje bez legla, i onda udarimo po mrskom nam nametniku. Na velikim pcelinjacima je to tesko. Postoje i alternativni nacini, kao sto su selekcija na otpornost na varou i poodesavanje mikro klime. ima sad ovdje jos jedan problem. Koliko su organska sredstva zaista organska i neskodljiva po pitanju residua u medu i vosku. Koliko kontam, sve je to bazirano na oxalnoj, uz dodatak etericni ulja i drugih komponenti. Niko od struke nije jos dao uputu o tretiranju drustava za vrijeme medobranja. Mi ipak polazimo od cinjenice da je to sve ok i neskodljivo. Jos nesto za razmisljanje. koliko je to doista tako?
Smatram da tretman bilo cim za vrijeme medobranja, nije prihvatljivo. Osobno koristim samo gradjevnjake u ovo vrijeme. Ako uporedimo ovo stanje sa raznim amitrazima i inim sredstvima, ipak je ovo korak naprijed. No mislim da moramo nastojati letvicu staviti visoko, i nastojati imati sto cisici produkt.
Problem varoe je komplexan problem, i samo konzekventno suzbijanje i edukacija moze ovog nametnika drzati pod kontrolom.
Buduci da je nas Zvone sampion brojanja i suzbijanja varoe, mislim da je ova tema na pravom mjestu 8) .
Pozz svima, Kreso.
Kratko, jasno i kvalitetno.....
Avatar
medonosa
Aktivan
Postovi: 1660
Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
Kontakt:

Re: Pčelinjak zvones

Post Postao/la medonosa »

Kreso je napisao/la:Napisali smo stosta o varoi, ali posto jos ima oprecnih stavova, jos jedan mali osvrt.
Problem tretiranja varoe jest cinjenica, da je omjer varoe koja je na pcelama, i one u leglu 30:70.
U leglu, tesko se tretira. Jedino sredstvo koje je moguce efktivno, jeste mravlja kiselina.Prilikom opita, stavljali su ram sa ztvorenim leglom u kutiju u kojoj su bile pare mravlje kiseline. Varoa u leglu je bila unistena. No ipak, niko ne tvrdi da je to i u kosnici zaista tako. Osobno iskustvo je slijedece. Jedne godine sam sva drustva tretirao mravljom, i varoa je opadala. Nakon zavrsetka tretmana, bilo je jedno drustvo, gdje varoa nastavila opadati jos neko vrijeme. Posto su u strahu velike oci, stavio sam jos jednu turu MK u ovo drustvo, misleci da je jako zarazeno, i da je potrebno. Iako je mravlja isparavala normalno, veceg pada varoe nije bilo. MOj zakljucak je bio da je varoa koja je opadala nakon prvog tretmana, morala bbiti varoa koja je padala nako izlaska legla prilikom ciscenja celija.
Problem mravlje jeste doziranje pri raznim temperaturama. S druge pak strane, sva ova druga sredstva nemaju uticaj na varou u leglu.
Uzmimo drustvo koje je zarazeno sa neki 4000 varoe koncem medobranja. Ovo su vrlo realisticne cifre btw. Ako razmotrimo odnos 30:70, vidjet cemo da mozemo kojekakvim sredstvima udarati po ovih 1200 komada. ostatak je van dometa. Ukoliko imamo jako dobro sredstvo, s ucinkom od 95 %, sto je jako dobro, padne na podnjacu 1140 komada varoe, to je da se prepadnes. I kontas, jebote ja dobrog sredstva sto udara. Ostalo je dakle 60 komada na pcelama, i 2800 jos u leglu. Nismo dakle napravili neki velik posao. Recimo da MK ima ucinak od 70 %, ukljucujuci i onu u leglu, onda je unisteno 2800varoe. Ovo je samo mala igrarija s ciframa, kojoj je cilj potaknuti na razmisljanje.
Ukoliko, dakle, imamo raznorazna sredstva, moramo zaista tretirati nekoliko puta, da bi zakacili i varou koja izlazi iz legla. drugo efektivno rijesenje bilo bi prilagoditi tehnologiju pcelarenja na takav nacin da drustva dovedemo u stanje bez legla, i onda udarimo po mrskom nam nametniku. Na velikim pcelinjacima je to tesko. Postoje i alternativni nacini, kao sto su selekcija na otpornost na varou i poodesavanje mikro klime. ima sad ovdje jos jedan problem. Koliko su organska sredstva zaista organska i neskodljiva po pitanju residua u medu i vosku. Koliko kontam, sve je to bazirano na oxalnoj, uz dodatak etericni ulja i drugih komponenti. Niko od struke nije jos dao uputu o tretiranju drustava za vrijeme medobranja. Mi ipak polazimo od cinjenice da je to sve ok i neskodljivo. Jos nesto za razmisljanje. koliko je to doista tako?
Smatram da tretman bilo cim za vrijeme medobranja, nije prihvatljivo. Osobno koristim samo gradjevnjake u ovo vrijeme. Ako uporedimo ovo stanje sa raznim amitrazima i inim sredstvima, ipak je ovo korak naprijed. No mislim da moramo nastojati letvicu staviti visoko, i nastojati imati sto cisici produkt.
Problem varoe je komplexan problem, i samo konzekventno suzbijanje i edukacija moze ovog nametnika drzati pod kontrolom.
Buduci da je nas Zvone sampion brojanja i suzbijanja varoe, mislim da je ova tema na pravom mjestu 8) .
Pozz svima, Kreso.
Bravo Kreso,svaka cast za trud i iskrenost!Pokusat cu nesto iz svoga skromnog iskustva da iznesem i nadodam!

Problem mravlje jeste doziranje pri raznim temperaturama. S druge pak strane, sva ova druga sredstva nemaju uticaj na varou u leglu.
Sto meni smeta je nas pristup ovome problemu oko vanjske temperature i isparavanja M.Kiseline!Imam dojam da je svima lakse zamutiti neki "ekoloski nestetan"
preparat,nego se pozabaviti ovom problematikom!Evo jedan primjer:ako zelimo tretiranje sa M.kiselinom uraditi sa trulex spuzvom,svi rashlade M.K.u frizideru i onda je sipaju u odredjenoj dozi na trulex spuzvu,koja je zagrijana sama od sebe na vanjsku temperaturu i imamo veoma kratko vrijeme kada dok se M.K ne zagrije na temperaturu okolini ili temp.unutrasnjosti kosnice,i veliku koncetraciju M.K!Eh sada su pcelari dosli na ideju da je lakse rijesiti ovaj problem sa mjesanjem razlicitih kiselina i etericnih ulja,kako i na sta djeluju nezna niko ali ova sredstva su klasificirana kao ekoloska,bioloska itd!Zar nije lakse svaku trulex krpu izprati u vodi da se ispere industrijski ubaceno sredstvo koje zadrzava ovu krpu kao vlaznu,i osustiti na suncu!Kada se krpe osuse,zavarati ih u plasticne kese za zamrzivac pomocu aparata za izvalcenje zraka iz kesica,koje svako domacinstvo ima!Sve tako zapakovane krpe u najloskim kesama,pomocu sprice i inekcije nabrizgati odredjenom dozom M.K,i ponovo ih sve zavariti u jednu kesu i ostaviti u frizider!Prije upotrebe svaku kesicu sa krpom zarezemo istim nacinom kako zarezemo plasticne kese prilikom dodavanja pogace(strajfe izsjeci)Ovako rashladjene trulex krpe,veoma dobro drze vlaznost M.K,,ne dolazi do naglog isparavanja,krpe se ne osuse da ih pcele zapropolisu za satonose,i ako je temperatura vani malo veca nema negativnih posljedica po pcelinju zajednicu!Ovo sam prezentirao i Dr.Liebigu prilikom njegovoga posjeta meni,koje sam opisao u mome dnevniku,i mozda ce on ovo jos izpitita i objaviti u novome izdanju svoje knjige!
Ukoliko, dakle, imamo raznorazna sredstva, moramo zaista tretirati nekoliko puta, da bi zakacili i varou koja izlazi iz legla. drugo efektivno rijesenje bilo bi prilagoditi tehnologiju pcelarenja na takav nacin da drustva dovedemo u stanje bez legla, i onda udarimo po mrskom nam nametniku.Raznoraznim sredstvima se ne tretira vec poliva,zaliva,bez predrasuda kako pcele na to reaguju,na reziude!
Ako uzmemo jedno drustvo 01.07 na medobranju lipe ili livade,i preuredimo ga na ovaj nacin:maticu u kavez koji je zatvoren secerno mednom pogacom,ovaj kavez na jedan ram otvorenog legla,po mogucnosti trutovsko staviti u sredinu nastavka!Ostali ramovi sa izgradjenim sacem i SO izmjesani!Naravno na krajeve nastavka po jedan ram pun meda(zatvorenog ili otvorenog meda)sa svih ramova sa leglom stresti pcelu u novi nastavak,tako da na ramovima sa leglom ostane pcele koja je dovoljna da odrzava temperaturu legla,u ovome vremenskome periodu je najtoplije!Na nastavak sa maticom staviti M.R.na njega dotadasnje mediste,pa pregradnu dasku,sneglerovu dasku ili najlonsku foliju i na tu pregradu nastavak sa leglom i polenomsa letom na suprotnoj strani od donjeg leta!Taj nastavak treba pregledati nakon 8 dana i porusiti ili ostaviti maticnjake da drustvo uzgoji maticu,zavisno o potrebi!Sve ce izletnice izaci iz gornjeg drustva i vratiti se u donje drustvo!Iz donjeg drustva nakon najkasnije 8 dana izvaditi ram sa vec zatvorenim leglom, otresti pcele sa njega i istopiti u suncanom ili parnom topioniku(naravno mozemo ovo leglo zagrebati vilicom za otklapanje medisnih okvira i ostaviti 3-4min,i gledati kako varoa pocinje izlaziti iz celija)Na mjesto oduzetog rama dodati ram iz gornjeg drustva sa polenom ili medom,bez pcela!U gornjem drustvu nakon 21 svo leglo je izaslo,mogu se pcele stresti sa ramova tretirati bilo kojim preparatom i istresti pred leto kosnice kojoj zelimo ih dodatiti!U donjem drustvu matica i pcele imaju osjecaj izrojenog prirodnog roja,rade intezivno na sakupljanju meda i polena,a matica leze maksimum!Pa ce mo se zabaviti malo matematikom,ako smo ovo uradili 01.07 ,pcele su oslobodile maticu za1- 2dana,matica je polozila nova jajasca cca 04.07,tako da se pcele izlezu oko 24.07 sto znaci da je medju njima 30% zimske pcele,posto smo prirodnim putem prekinuli razvoj varoe ove pcele su izuzetno zdrave,novododate pcele su tretirane i ociscene od varoe!One pojacavaju najvecim djelom izletnice jer u prijasnjem gornjem drustvu nisu imale legla da njeguju!Donje drustvo je napunilo mediste,posto nije imalo puno legla za u sredini medobranja prinos se moze povecati i do +40%,imam negdje slike i mjerenja povecanja prinosa!U avgustu 1 ili2 tretiranja M.K radi sprijecavanja reinvazije vaore je neizbjezno!I Ostaje jos jedno zimsko tretiranje!Ulazimo u zimu sa jakim i ociscenim drustvom,ono gornje drustvo ce poslije izleganja legla preorijentisati se na sakupljanje meda i polena tj.pcele ce same sebi obezbjediti zimnicu,onaj gornji nastavak mozemo podbaciti na podnicu pocetkom avgusta kao podsticajnu prehranu!!
pot
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 355
Pridružen/a: 20 tra 2012, 16:47
Lokacija: Konjic, B&H

Re: Pčelinjak zvones

Post Postao/la pot »

medonosa je napisao/la:Zar nije lakse svaku trulex krpu izprati u vodi da se ispere industrijski ubaceno sredstvo koje zadrzava ovu krpu kao vlaznu,i osustiti na suncu!Kada se krpe osuse,zavarati ih u plasticne kese za zamrzivac pomocu aparata za izvalcenje zraka iz kesica,koje svako domacinstvo ima!Sve tako zapakovane krpe u najloskim kesama,pomocu sprice i inekcije nabrizgati odredjenom dozom M.K,i ponovo ih sve zavariti u jednu kesu i ostaviti u frizider!Prije upotrebe svaku kesicu sa krpom zarezemo istim nacinom kako zarezemo plasticne kese prilikom dodavanja pogace(strajfe izsjeci)Ovako rashladjene trulex
Rdio sam i ovaj metod, možda sam negdje i spomenu....
Možd je to trebalo još ispitat i skontat npr. koliko proreza pri kojoj temperaturi i sl. ali u praksi je sve to puno teže još kad znamo kako je M.K neugodna..
Zbog svega ovog ja često spominjem isparivače koje ću moći regulisat u svakom momentu ako je potrebno i nekoliko puta na dan bez otvaranja košnica.
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Pčelinjak zvones

Post Postao/la zvones »

medonosa je napisao/la:
Kreso je napisao/la:Napisali smo stosta o varoi, ali posto jos ima oprecnih stavova, jos jedan mali osvrt.
Problem tretiranja varoe jest cinjenica, da je omjer varoe koja je na pcelama, i one u leglu 30:70.
U leglu, tesko se tretira. Jedino sredstvo koje je moguce efktivno, jeste mravlja kiselina.Prilikom opita, stavljali su ram sa ztvorenim leglom u kutiju u kojoj su bile pare mravlje kiseline. Varoa u leglu je bila unistena. No ipak, niko ne tvrdi da je to i u kosnici zaista tako. Osobno iskustvo je slijedece. Jedne godine sam sva drustva tretirao mravljom, i varoa je opadala. Nakon zavrsetka tretmana, bilo je jedno drustvo, gdje varoa nastavila opadati jos neko vrijeme. Posto su u strahu velike oci, stavio sam jos jednu turu MK u ovo drustvo, misleci da je jako zarazeno, i da je potrebno. Iako je mravlja isparavala normalno, veceg pada varoe nije bilo. MOj zakljucak je bio da je varoa koja je opadala nakon prvog tretmana, morala bbiti varoa koja je padala nako izlaska legla prilikom ciscenja celija.
Problem mravlje jeste doziranje pri raznim temperaturama. S druge pak strane, sva ova druga sredstva nemaju uticaj na varou u leglu.
Uzmimo drustvo koje je zarazeno sa neki 4000 varoe koncem medobranja. Ovo su vrlo realisticne cifre btw. Ako razmotrimo odnos 30:70, vidjet cemo da mozemo kojekakvim sredstvima udarati po ovih 1200 komada. ostatak je van dometa. Ukoliko imamo jako dobro sredstvo, s ucinkom od 95 %, sto je jako dobro, padne na podnjacu 1140 komada varoe, to je da se prepadnes. I kontas, jebote ja dobrog sredstva sto udara. Ostalo je dakle 60 komada na pcelama, i 2800 jos u leglu. Nismo dakle napravili neki velik posao. Recimo da MK ima ucinak od 70 %, ukljucujuci i onu u leglu, onda je unisteno 2800varoe. Ovo je samo mala igrarija s ciframa, kojoj je cilj potaknuti na razmisljanje.
Ukoliko, dakle, imamo raznorazna sredstva, moramo zaista tretirati nekoliko puta, da bi zakacili i varou koja izlazi iz legla. drugo efektivno rijesenje bilo bi prilagoditi tehnologiju pcelarenja na takav nacin da drustva dovedemo u stanje bez legla, i onda udarimo po mrskom nam nametniku. Na velikim pcelinjacima je to tesko. Postoje i alternativni nacini, kao sto su selekcija na otpornost na varou i poodesavanje mikro klime. ima sad ovdje jos jedan problem. Koliko su organska sredstva zaista organska i neskodljiva po pitanju residua u medu i vosku. Koliko kontam, sve je to bazirano na oxalnoj, uz dodatak etericni ulja i drugih komponenti. Niko od struke nije jos dao uputu o tretiranju drustava za vrijeme medobranja. Mi ipak polazimo od cinjenice da je to sve ok i neskodljivo. Jos nesto za razmisljanje. koliko je to doista tako?
Smatram da tretman bilo cim za vrijeme medobranja, nije prihvatljivo. Osobno koristim samo gradjevnjake u ovo vrijeme. Ako uporedimo ovo stanje sa raznim amitrazima i inim sredstvima, ipak je ovo korak naprijed. No mislim da moramo nastojati letvicu staviti visoko, i nastojati imati sto cisici produkt.
Problem varoe je komplexan problem, i samo konzekventno suzbijanje i edukacija moze ovog nametnika drzati pod kontrolom.
Buduci da je nas Zvone sampion brojanja i suzbijanja varoe, mislim da je ova tema na pravom mjestu 8) .
Pozz svima, Kreso.
Bravo Kreso,svaka cast za trud i iskrenost!Pokusat cu nesto iz svoga skromnog iskustva da iznesem i nadodam!

Problem mravlje jeste doziranje pri raznim temperaturama. S druge pak strane, sva ova druga sredstva nemaju uticaj na varou u leglu.
Sto meni smeta je nas pristup ovome problemu oko vanjske temperature i isparavanja M.Kiseline!Imam dojam da je svima lakse zamutiti neki "ekoloski nestetan"
preparat,nego se pozabaviti ovom problematikom!Evo jedan primjer:ako zelimo tretiranje sa M.kiselinom uraditi sa trulex spuzvom,svi rashlade M.K.u frizideru i onda je sipaju u odredjenoj dozi na trulex spuzvu,koja je zagrijana sama od sebe na vanjsku temperaturu i imamo veoma kratko vrijeme kada dok se M.K ne zagrije na temperaturu okolini ili temp.unutrasnjosti kosnice,i veliku koncetraciju M.K!Eh sada su pcelari dosli na ideju da je lakse rijesiti ovaj problem sa mjesanjem razlicitih kiselina i etericnih ulja,kako i na sta djeluju nezna niko ali ova sredstva su klasificirana kao ekoloska,bioloska itd!Zar nije lakse svaku trulex krpu izprati u vodi da se ispere industrijski ubaceno sredstvo koje zadrzava ovu krpu kao vlaznu,i osustiti na suncu!Kada se krpe osuse,zavarati ih u plasticne kese za zamrzivac pomocu aparata za izvalcenje zraka iz kesica,koje svako domacinstvo ima!Sve tako zapakovane krpe u najloskim kesama,pomocu sprice i inekcije nabrizgati odredjenom dozom M.K,i ponovo ih sve zavariti u jednu kesu i ostaviti u frizider!Prije upotrebe svaku kesicu sa krpom zarezemo istim nacinom kako zarezemo plasticne kese prilikom dodavanja pogace(strajfe izsjeci)Ovako rashladjene trulex krpe,veoma dobro drze vlaznost M.K,,ne dolazi do naglog isparavanja,krpe se ne osuse da ih pcele zapropolisu za satonose,i ako je temperatura vani malo veca nema negativnih posljedica po pcelinju zajednicu!Ovo sam prezentirao i Dr.Liebigu prilikom njegovoga posjeta meni,koje sam opisao u mome dnevniku,i mozda ce on ovo jos izpitita i objaviti u novome izdanju svoje knjige!
Ukoliko, dakle, imamo raznorazna sredstva, moramo zaista tretirati nekoliko puta, da bi zakacili i varou koja izlazi iz legla. drugo efektivno rijesenje bilo bi prilagoditi tehnologiju pcelarenja na takav nacin da drustva dovedemo u stanje bez legla, i onda udarimo po mrskom nam nametniku.Raznoraznim sredstvima se ne tretira vec poliva,zaliva,bez predrasuda kako pcele na to reaguju,na reziude!
Ako uzmemo jedno drustvo 01.07 na medobranju lipe ili livade,i preuredimo ga na ovaj nacin:maticu u kavez koji je zatvoren secerno mednom pogacom,ovaj kavez na jedan ram otvorenog legla,po mogucnosti trutovsko staviti u sredinu nastavka!Ostali ramovi sa izgradjenim sacem i SO izmjesani!Naravno na krajeve nastavka po jedan ram pun meda(zatvorenog ili otvorenog meda)sa svih ramova sa leglom stresti pcelu u novi nastavak,tako da na ramovima sa leglom ostane pcele koja je dovoljna da odrzava temperaturu legla,u ovome vremenskome periodu je najtoplije!Na nastavak sa maticom staviti M.R.na njega dotadasnje mediste,pa pregradnu dasku,sneglerovu dasku ili najlonsku foliju i na tu pregradu nastavak sa leglom i polenomsa letom na suprotnoj strani od donjeg leta!Taj nastavak treba pregledati nakon 8 dana i porusiti ili ostaviti maticnjake da drustvo uzgoji maticu,zavisno o potrebi!Sve ce izletnice izaci iz gornjeg drustva i vratiti se u donje drustvo!Iz donjeg drustva nakon najkasnije 8 dana izvaditi ram sa vec zatvorenim leglom, otresti pcele sa njega i istopiti u suncanom ili parnom topioniku(naravno mozemo ovo leglo zagrebati vilicom za otklapanje medisnih okvira i ostaviti 3-4min,i gledati kako varoa pocinje izlaziti iz celija)Na mjesto oduzetog rama dodati ram iz gornjeg drustva sa polenom ili medom,bez pcela!U gornjem drustvu nakon 21 svo leglo je izaslo,mogu se pcele stresti sa ramova tretirati bilo kojim preparatom i istresti pred leto kosnice kojoj zelimo ih dodatiti!U donjem drustvu matica i pcele imaju osjecaj izrojenog prirodnog roja,rade intezivno na sakupljanju meda i polena,a matica leze maksimum!Pa ce mo se zabaviti malo matematikom,ako smo ovo uradili 01.07 ,pcele su oslobodile maticu za1- 2dana,matica je polozila nova jajasca cca 04.07,tako da se pcele izlezu oko 24.07 sto znaci da je medju njima 30% zimske pcele,posto smo prirodnim putem prekinuli razvoj varoe ove pcele su izuzetno zdrave,novododate pcele su tretirane i ociscene od varoe!One pojacavaju najvecim djelom izletnice jer u prijasnjem gornjem drustvu nisu imale legla da njeguju!Donje drustvo je napunilo mediste,posto nije imalo puno legla za u sredini medobranja prinos se moze povecati i do +40%,imam negdje slike i mjerenja povecanja prinosa!U avgustu 1 ili2 tretiranja M.K radi sprijecavanja reinvazije vaore je neizbjezno!I Ostaje jos jedno zimsko tretiranje!Ulazimo u zimu sa jakim i ociscenim drustvom,ono gornje drustvo ce poslije izleganja legla preorijentisati se na sakupljanje meda i polena tj.pcele ce same sebi obezbjediti zimnicu,onaj gornji nastavak mozemo podbaciti na podnicu pocetkom avgusta kao podsticajnu prehranu!!
Svakako da mravlja kiselina ima svoje mjesto u borbi protiv varoe i lijepo ste obradili taj dio obojica ( Kreso i Blaško ) . Da će mravlja nanijeti štetu varoi u leglu je sigurno,
jer o tome pišu svi, a ima i poneko ispitivanje (znam da je radio neki Slovenac objavljeno na Apimondiji , a i Levstek je pisao i dao link za rad moje imenjakinje- Zvonka-e )
Sigurno ima i drugih , Krešo i Blaško su spminjali Liebiga ( koji je i moj ljubimac). Malo je ipak uporednih ispitivanja, jer ona koja su rađena kontrolnim sredstvima po mom mišljenju malo govore. Zapravo, oduvijek pišem da samo zimsko tretiranje pokazuje kakvo je bilo ono u prethodnim periodima. Kad bih pčelario u Holandiji , Njemačkoj ,
Švedskoj sigurno bih radio ovako kako su Krešo ili Medonoša pisali. Razlog je jednostavan , Holandija ima atlansku klimu i ljeta su slična onim u Engleskoj , znači blaža i kišna
sa temperaturama koje u prosjeku ne prelaze 25°C , a vjerovatno i niže. Slično je i u dobrom dijelu Njemačke itd. Idealno za mravlju kiselinu . Ovdje barem u Sarajevu,
zadnjih godina je bilo malo dana u sedmom osmom, a prošle godine i devetom sa dnevnom temperaturom nižom od 25 , a redovno su najviše temperature prelazile 30°C .
Pri takvim temperaturama bi mravlja kiselina osim prevelikog isparavanja, pokrila bilo koji drugi miris. Ja sam radio sa mravljom upravo kako je Blaško pisao, dakle držao
je u zamrzivaču , spužvaste krpe ubacio u omote, špricom usuo mravlju i sve zajedno zatvorio u odgovarajuću kesu za zimnicu , te odložio u frižider do apliciranja, dakle isto.
Šta mi je smetalo ? Nevolim taj miris, koliko god bila rashlađena ipak se osjeća . Teško je nabavit u Sarajevu jer je slabo ko kupuje , a ako je i nađeš nisi siguran u kvalitet. Tretirao 8 košnica , ostao bez dvije matice.Tretiranje je bilo u osmom mjesecu,dosta vruće,a bilo je i neiskustva,pa nemogu se zaklet da je u pitanju mravlja ali tako je bilo.
Što se tiče kombiniranja sa raznim eteričnim uljima, također imam neko svoje razmišljanje . Jaki mirisi smetaju varoi. Međutim mi smo toliko zaokupljeni varoom da tada
niko ne razmišlja o pčeli . Varoa zna kad je leglo pred poklapanje, zar pčela nezna. Zna i koliko je dana jajetu , kad je u kojoj fazi larva, lutka i prepoznat svaku pčelu po
mirisu . Spominjalo se da su nekad pčelari koristili timol u prahu i onda ga napustili jer se dešavala grabež . Kažu zbog jakog mirisa pčele više nisu mogle osjetiti razliku
između domaće i tuđice. Isto se dešavalo prije par godina sa apilajfom , a oni koji su ga upotrebljavali tvrdili su kako je cijeli pčelinjak mirisao na njega .Kad košnica miriše
na med u paši to je jedna stvar, a kad u bezpašnom periodu miriše na eterična ulja to je sasvim drugo, a osim pčela , pčele ne raspoznaju ni najvažniji miris svoje matice.
Pa dosta se iskristalisalo tretiranje pčela bez legla i sa leglom . Sigurno je da će oko ovoga biti dosta traženja i istraživanja, a dosta će određivati i uslovi , jer nije isto
seljenje i stacionar , a pogotovo ima li paše ili nema , vremenski uslovi i sve ostalo . Hoću reči da će svako morati donositi planove u skladu sa nabrojanim , pa i tehnikom
pčelarenja. Također se slažem da bi u nekom periodu bilo najbolje, najveći dio pčela odvojiti od legla pa tretirati. Kad govorim o tome , mislim da samo najjače zaražene
zajednice mog imati varou na izletnicama, jer mislim da izletnice nisu interesantne varoi. Ako je to tačno , onda je varoa skoncetrisana u plodištu i u zoni legla, pa bez
obzira što bi povremeno na pčeli i izlazila iz te zone, ova misao mi je dala ideju da bi dovoljno bilo tretirati (uz provjeru gdje je leglo ) samo tu zonu . Naravno da ovdje
mislim samo na ona sredstva koja se mogu ciljano aplicirati .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
Avatar
senad
Site Admin
Postovi: 3029
Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica
Kontakt:

Re: Pčelinjak zvones

Post Postao/la senad »

Mravlja kiselina je jako nestabilna i ne može biti samo kao jedino sredstvo . da uništava varrou nema sumnje ali isto tako uništava sve u košnici što je metalno. Ne razblažena je gadnog mirisa. Imao sam peh da mi je prilikom doziranja otišla u oči i usta.

Kako ubija varou u leglu? to pitanje nije nikada tačno utvrđeno. Da prolazi kroz poklopčić malo je teško dokazat . Da je kojim slučajem ćelije umjesto horizontalno da su vertikalno pare kiseline koje padaju možda bi i prodrle u unutrašnjost.

Velika vjerovatnoća je da su pare MK dospjele do varroe ili dok se pripremala da uđe u čeliju ili dok je još ćelija bila otvorena i tako je stradala i ostala u ćeliji. Ovdje bi se moglo kalkulisati brojkama koliko ima legla pred poklapanje pa poklopljeno leglo i onda u konačnici dobijemo veliku cifru varroe koju treba uništiti.

Radio sam sa mraljovm kiselinom prije nekih možda 6-7 godina,nisam siguran i u to vrijeme bio sam odlučio da napustim dim.
RAdio sam sa svim mogućim omjerima i metoda dugotrajno isparavanje sa 25% ( preporučena doza je 15% ) Cijeli pčelinjak je odisao ugodnim mirisom mravlje kiseline , pčele se nisu bunile.

Varroa je padala i padala i tamam kada sam pomislio da je to ono što tražim odlučio sam da više neću raditi dimom. Tako je ostalo kada me je neki unutrašnji glas upozoravao da bi ipak trebao provjeriti učinkovitos MK , Kada sam to učino imao sam šta i da vidim. Da to nisam učinio ostao bi bez pčela . Tih godina nisam radio oksalnu u zimskom tretmanu.

Odlučio sam da se uvjerim koliko MK ubija varroe u leglu i šta se dešava:

U to vrijeme radio sam sa ramom građevnjakom , uvjek je bo 1 LR RG , u ovim ramovima doista nalazio sam mnogo varroe u ćelijam.

Odlučio sam da jedna dio RG kada bude poklopljen skupim i dodam pčelinjoj zajednica,
( nisam sigruan da li je to bilo 20 ramova ili 10 )

Vršio sam aplikacju mravljom kiselinom sa truhleks krpama samo u periodu dok je leglo bilo poklopljeno. Kada su se svi trutovi izlegli kontrolu sam vršio dimom .

Doslovno cijela latica je bila od varroe nije se uopšte vidio lim . Da ubija varrou u poklopljenom leglo sigurno dim ne bi imao šta da obori.
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
Avatar
medonosa
Aktivan
Postovi: 1660
Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
Kontakt:

Re: Pčelinjak zvones

Post Postao/la medonosa »

senad je napisao/la:Mravlja kiselina je jako nestabilna i ne može biti samo kao jedino sredstvo . da uništava varrou nema sumnje ali isto tako uništava sve u košnici što je metalno. Ne razblažena je gadnog mirisa. Imao sam peh da mi je prilikom doziranja otišla u oči i usta.

Kako ubija varou u leglu? to pitanje nije nikada tačno utvrđeno. Da prolazi kroz poklopčić malo je teško dokazat . Da je kojim slučajem ćelije umjesto horizontalno da su vertikalno pare kiseline koje padaju možda bi i prodrle u unutrašnjost.

Velika vjerovatnoća je da su pare MK dospjele do varroe ili dok se pripremala da uđe u čeliju ili dok je još ćelija bila otvorena i tako je stradala i ostala u ćeliji. Ovdje bi se moglo kalkulisati brojkama koliko ima legla pred poklapanje pa poklopljeno leglo i onda u konačnici dobijemo veliku cifru varroe koju treba uništiti.

Radio sam sa mraljovm kiselinom prije nekih možda 6-7 godina,nisam siguran i u to vrijeme bio sam odlučio da napustim dim.
RAdio sam sa svim mogućim omjerima i metoda dugotrajno isparavanje sa 25% ( preporučena doza je 15% ) Cijeli pčelinjak je odisao ugodnim mirisom mravlje kiseline , pčele se nisu bunile.

Varroa je padala i padala i tamam kada sam pomislio da je to ono što tražim odlučio sam da više neću raditi dimom. Tako je ostalo kada me je neki unutrašnji glas upozoravao da bi ipak trebao provjeriti učinkovitos MK , Kada sam to učino imao sam šta i da vidim. Da to nisam učinio ostao bi bez pčela . Tih godina nisam radio oksalnu u zimskom tretmanu.

Odlučio sam da se uvjerim koliko MK ubija varroe u leglu i šta se dešava:

U to vrijeme radio sam sa ramom građevnjakom , uvjek je bo 1 LR RG , u ovim ramovima doista nalazio sam mnogo varroe u ćelijam.

Odlučio sam da jedna dio RG kada bude poklopljen skupim i dodam pčelinjoj zajednica,
( nisam sigruan da li je to bilo 20 ramova ili 10 )

Vršio sam aplikacju mravljom kiselinom sa truhleks krpama samo u periodu dok je leglo bilo poklopljeno. Kada su se svi trutovi izlegli kontrolu sam vršio dimom .

Doslovno cijela latica je bila od varroe nije se uopšte vidio lim . Da ubija varrou u poklopljenom leglo sigurno dim ne bi imao šta da obori.
Vršio sam aplikacju mravljom kiselinom sa truhleks krpama samo u periodu dok je leglo bilo poklopljeno.
Tretiranje trulex krpama ili jedndnevno tretiranje je predvidjeno kao sok tretiranje!dugotrajno isparavanje sa 25% ( preporučena doza je 15% ) Upotrebom "medicinske flase" i dugorocnog tretiranja sa 100ml 85% MK,gdje moraju vremenske temperature odigrati glavnu ulogu,unistavanje varoe je do 90%u poklopljenom leglu!
Avatar
senad
Site Admin
Postovi: 3029
Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica
Kontakt:

Re: Pčelinjak zvones

Post Postao/la senad »

medonosa je napisao/la: Vršio sam aplikacju mravljom kiselinom sa truhleks krpama samo u periodu dok je leglo bilo poklopljeno.
Tretiranje trulex krpama ili jedndnevno tretiranje je predvidjeno kao sok tretiranje!dugotrajno isparavanje sa 25% ( preporučena doza je 15% ) Upotrebom "medicinske flase" i dugorocnog tretiranja sa 100ml 85% MK,gdje moraju vremenske temperature odigrati glavnu ulogu,unistavanje varoe je do 90%u poklopljenom leglu!

Sve je vršeno prema preporukama , svaki detalj je se pratiio jer sam tada mnogo više uvažavao preporuke struke i standarde nego danas :)
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
pot
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 355
Pridružen/a: 20 tra 2012, 16:47
Lokacija: Konjic, B&H

Re: Pčelinjak zvones

Post Postao/la pot »

Ja mislim da je rješenje dobra i mlada gatara . :D
Malo se šalim.....
Moje iskustvo kaže da će se morat radit sa leglom ako hoćemo kvalitetnu zimsku pčelu i u tom priodu se odlučit šta koristit kad bi mogao birat između o.k, M.K i mliječne izabrao bi mliječnu ali izgleda da je slabo koristimo pa je nema na tržištu, jer mliječna bi naj manje naštetila matici, iz tih razloga sam i započeo onu temu o mliječnoj.
Avatar
senad
Site Admin
Postovi: 3029
Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica
Kontakt:

Re: Pčelinjak zvones

Post Postao/la senad »

Ako ikada budem radio sa mravljom kiselinom bi će to sa dugotrajnim isparavanjem u omjeru od 15-25 % . Imam neke planove da uradim mreže na AV od inoksa i vjerovatno ću opet koristiti MK više iz nekih drugi razloga a usput bi i varroe na pčelama donekle skinuo i poremetio dalji razvoj varroe.
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
Avatar
sahista
Aktivan
Postovi: 1053
Pridružen/a: 20 ruj 2010, 20:09
Lokacija: Goirle..Holandija

Re: Pčelinjak zvones

Post Postao/la sahista »

Na pcelinjaku naseg udruzenja,dvojica mojih kolega koristili su mravlju kiselinu krajem 7 i pocetkom 8-og mjeseca.Kolege su pratile vremenske prilike i izabrale dane koji su vremenski najbolje odgovarali za tretman.Posle tretmana na podnjaci su nasli od 10 pa do 40-tak komada Varroe.Ja sam ih zamolio da odradim jedan tretman sa drugim srestvom(BeeVital)..tada su na podnjace lezale na stotine komada Varroe.Zakljucak je vrlo jednostavan..
Pozdrav.
Riječi su kao pčele , one su istovremeno i med i žaoka...
Kreso
Čita i piše, odličan
Postovi: 598
Pridružen/a: 28 vel 2010, 22:32
Lokacija: Heerlen-NL

Re: Pčelinjak zvones

Post Postao/la Kreso »

Ovdje doista ni Mara gatara nebi pomogla :D
Ajde jos jedan komentar, pa necemo vise.
Mravlja kiselina je jako nestabilna i ne može biti samo kao jedino sredstvo.
Neznam sta si ovim mislio. Nestabilna kao hemijsko jedinjenje, ili nesto drugo.
Da neispadne kako sam nekakav distributer MK ili bilo na kakav nacin koristi imam od ovog, nego cisto da istjeramo stvari nacistac.
Mravlja se moze definitivno koristiti kako jedino sredstvo za suzbijanje varoe u kobinaciji sa gradjevnjacima i oxalnom zimi.
Tako radim godinama. Svako ko drugacije tvrdi ili nezna upotrebljavati mravlju kako treba, ili prica tek tako.
Poklopci legla nisu isto sto i medni poklopci koji su vostani. Poklopci legla su porozni, i nije nemoguce da gasovi prodiru kroz njih. Dali doista unistava varou, nije dokazano.
Ja radim samo sa 85% mravljom kiselinom, i nemam nikakvih iskustava sa tako malom koncentracijom kiseline.
Sjecam se diagrama u knjizi od Liebiga, (medonosa bi mogao potraziti posto ja nemam vise knjigu), gdje povucena linij koncetrata mravlje, gdje je ova pogubna za varou,
a pcele je mogu podnijeti. E sada, ako je to tako s 85% kiselinom, onda se pitam kakvi efekti se postizu s 15 ili 25 % koncentracijom.
Mozda na duge staze stalna prisutnost kiseline, na neki drugi nacin negativno utice na varou. Neznam za to.
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Pčelinjak zvones

Post Postao/la zvones »

Kreso je napisao/la:Ovdje doista ni Mara gatara nebi pomogla :D
Ajde jos jedan komentar, pa necemo vise.
Mravlja kiselina je jako nestabilna i ne može biti samo kao jedino sredstvo.
Neznam sta si ovim mislio. Nestabilna kao hemijsko jedinjenje, ili nesto drugo.
Da neispadne kako sam nekakav distributer MK ili bilo na kakav nacin koristi imam od ovog, nego cisto da istjeramo stvari nacistac.
Mravlja se moze definitivno koristiti kako jedino sredstvo za suzbijanje varoe u kobinaciji sa gradjevnjacima i oxalnom zimi.
Tako radim godinama. Svako ko drugacije tvrdi ili nezna upotrebljavati mravlju kako treba, ili prica tek tako.
Poklopci legla nisu isto sto i medni poklopci koji su vostani. Poklopci legla su porozni, i nije nemoguce da gasovi prodiru kroz njih. Dali doista unistava varou, nije dokazano.
Ja radim samo sa 85% mravljom kiselinom, i nemam nikakvih iskustava sa tako malom koncentracijom kiseline.
Sjecam se diagrama u knjizi od Liebiga, (medonosa bi mogao potraziti posto ja nemam vise knjigu), gdje povucena linij koncetrata mravlje, gdje je ova pogubna za varou,
a pcele je mogu podnijeti. E sada, ako je to tako s 85% kiselinom, onda se pitam kakvi efekti se postizu s 15 ili 25 % koncentracijom.
Mozda na duge staze stalna prisutnost kiseline, na neki drugi nacin negativno utice na varou. Neznam za to.
Davno si pokazao kako se mravlja aplicira i moje je mišljenje da je tako najbolje. Osobno , u vrijeme dok sam je mislio upotrebljavat bio je aktuelan i način 15 %
sipanje u posudu za koju je trebala i dublja podnica. Odavno se prestalo pričati o tom načinu, vjerovatno iz razloga što je davao loše rezultate. Nedavno sam pročitao
i tekst jednog kolege da je najbolje rezultate imao kod apliciranja 85% mravlje na viledi (ili poznatom ulošku ) u podnicu . Mislim da je imao puno varoe . Malo je
neobično jer se spominje da su pare mravlje teže od zraka, pa padaju na niže . Kako se onda mogu dizati iz podnice prema gore ? Sa druge strane, pogotovo ako je
plodište u drugom nastavku , pare mravlje nemaju nikakvog uticaja na leglo, a slabo i na pčele koje se kreću prema letu, koje po mom mišljenju i tako imaju malo
varoe, ali zato može pčelama smetati miris , koji teško mogu zatvoriti propolisom . Mislim da je mravlja u podnici gubljenje vremena .

Danas sam i ja bio na pčelinjaku u vrijeme pročisnog izleta .Temperatura 12°C , iz svih zazimljenih košnica izlijeću pčele , stidljivo unose pelud ( kao da su tek shvatile
da ga ima ) Košnica br.13 također ima dobar izlet i primjetio sam jednu ili dvije pčele kako nose malo peluda . Međutim kad sam se primakao letu ćuo sam iz nje jako
brujanje, tako da je sad definitivno da nema matice. Podijelit ću nastavke društvima na jednom nastavku. Pregledao sam i uloške u podnicama i u 16 društava je nula
varoa u 2 po jedna u 2 po tri i u 1(br. 17) osam varoa .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
Odgovorite