Moji radovi

[Stipo]

Krešo tako je to kod starih društava sa starim maticama.
Dobro je ako je 30% pčelinjaka u tom stanju. Problem je ako je 50% društava ili više od toga u takvom stanju.
Ja sam se ozbiljno pozabavio tom problematikom u svom pčelinjaku. Mnogo je faktora zašto neko društvo slabo ide naprijed ili bilo je dobro pa postalo srednja žalost. Cjeli je kompleks stvari na koje pčelar treba obratiti pažnju.
1. Mlada kvalitetna matica.
2. Zdravo i mlado kvalitetno saće.
3. Kontrola varoe.
4. Zdrava sredina.
5. Kvalitetna hrana u košnici.
6. Mnogo još drugih nepredvidivih stavki npr: klima, vremenske neprilike, stres pčela, pogreške pčelara, uznemiravanje društava od domaćih i divljih životinja, loši komšijski pčelinjaci itd.
Prvi 5 stavki pčelar može držati pod kontrolom kao i jedan dio 6. stavke. Prva stavka je najvažnija pa tek onda sve ostale koje se isto moraju redovno odraditi. Kod mene je najveći problem količinski nedovoljna zamjena starih istrošenih matica. Obično godišnje zamjenim 15 do 20 matica ali za pčelinjak od 70 društava to nije dovoljno.

[Kreso]

@Cerex Lijeska cvijeta bas momacki. Drijen nisam gledao kao ni johu ili imelu. Bitno je da sakupljaju.
@Stipo
KAd smo se vec dotakli straog saca,evo fotke pomenutog nastavka. Kad sam slikao i vadio okvire, primjetio sam ipak poneku zaostalu, neizlezenu celiju. Pcele unutra su nikakve. Zakrzljana krila, deformisane. Mozda ipak varoa.
Mnogi autoriteti na polju pcelarstva zagovaraju i savjetuju redovitu izmjenu saca (Liebig, Zivadinovic, preporuka naseg pcelarskog saveza a mislim i njemackog). U pocetku sam bio doslijedan, te mijenjao dobar dio kad god sam stigao.
Onda sam lijevo desno citao i druge stavove i misljenja, te sam, nastojeci se pribliziti prirodnom nacinu pcelarenja, smanjio intenzitet mijenjanja saca. Nakon par generacija izlezenih pcela, mozda bi se velicinom celiji vratili nekim originalnim dimenzijama, bio je moj rezon. Mozda bi i veca koicina propolisa mogla imati pozitivanr ucinak. Bilo kako bilo, imam dosta starog saca u kosnicama. Medju njima ima isto tako i jaki i dobro jakih drustava kao ovo na slici od par postova prije.
Ovakav tamni ram bez brige dodam mladom dristvu u proljece prilikom prosirenja i to matica rado i brzo zaleze.
E sad, sta je ispravno?

[cerex]

Mislim da je ispravno sto vise mijenjati sace, ne samo zbog velicine pčele nego prije svega zbog lijekova, pogača, sirupa i sta ko jos trpa sve u kosnice. Ipak pčele sve to lageruju u sace. Pricati o prirodnom pčelarenju a drzati pčele u kosnici je besmisleno prije svega zato sto pčele u prirodnom okruzenju ne deponuju gore navedene stvari.

Mijenjanjem saca necemo dobiti jaka nego prije svega zadravija drustva.

Ovakvi okviri kod mene idu obavezno na pretapanje, sace je pčelinja maternica.

[j.nezic84]

POdnica izgleda sasvim pristojno. Neznam samo da li je dio, gdje se skuplja polen zasticen od pdanja trunja od drustva.
Kolega Nezicu, citao sam da je opna polenskih zrnaca tako jaka, da je ni zelucana kiselina nemoze rastvoriti. Zato je najbolje da polen nabubri nekoliko sati u vodi ili mlijeku da se ova opna rastvori. Neznam samo da li se sta mijenja u tome ako se polen izmjesa s medom. Mozda enzimi voda ili drugi satojci meda uticu na razgradnju ove opne. Zna li ko sta o ovome?

Tako je kolega Kreso.Neznam da li enzimi meda uticu na to,ali ja da stavljam suseni polen-ja bih ga samljeo najprije-a I to je jako tesko.Za to ja licno uopste ne koristim suhi polen-jer je susenjem izgubio dobar dio korisnih materija.Ja koristim svjezi polen,koji je skupljan svjez I odmah zamrzavan,znaci zamrznuti svjezi iz tegli-bude mekan izmedju dva prsta ga mazes,kao tek skinut s pcele.Kad takav izmjesam s medom(uz malo snaznije I duze mjesanje) skroz se dobro sjedini s medom-dobije se homogena gusta masa kao karamela,koja se super otapa u ustima.Ja sam tako navikao,i mislim da izvucem maksimum iz njega na ovaj nacin,nek me isprave ako grijesim.U nedostatku takvog,naravno da moze I suvi polen,al ja bih ga probao usitniti da se razbije membrana.Ili ako ne to,onda uzimati kako si napisao da nabubri preko noci s nekom tecnoscu pa onda.Nadam se da sam pomogao.
Vezano za staro sace,moje misljenje je da ga treba mjenjati redovno,mada nekad bas zatreba I ovakav skroz taman okvir.

[zvuk_tisine]

Pricati o prirodnom pčelarenju a drzati pčele u kosnici je besmisleno.....

Evo mene opet
A neki dan kad sam imao raspravu oko punih i mrežastih podnjača tada ste spominjali pčele u prirodnom okruženju, tj poredili njihovo zimovanje i zimovanje pčela u sanduku i time pravdali svoje budalaštine sa otvorenim podnjačama na -15 do - 25 stepeni i onda nakon toga cijeli mjesec dana temperatura u minusu a podnjače otvorene. Ovdje izgleda priča kako kome šta odgovara...uvijek se nađe neka formulacija koja štima u određenom trenutku .
Budite fleksibilni

[Stipo]

Krešo na slikama nisu to tako loši okviri jesu tamniji a takvi i trebaju biti preko zime u centru košnice.
Mislim da je tu problem što ima ne izleženih lutki.
Nešto je dobro opteretilo to društvo.
Bolest, varoa ili loša matica koja je dala premalo zimske pčele. Gdje je hrana ne vidim med.

[mugdo]

još jedna tema i još jedna apitehnička mjera oko koje se pčelari razilaze, oni koji se pozivaju na život pčele u prirodi, nemjenjanje saća,propolisanje ćelija starog saća i uklanjanje svi štetnih tvari iz saća kao da zaboravljaju činjenicu da je pčela navika da čisti ostatke prirodnog porijekla ,što ja apsolutno istina, međutim kako odkloniti i neutralisati uticaj silne hemije koja se ubacuje u košnicu zadnjih nekoliko decenija prvenstveno nakon pojave varoe, nisam imao priliku da čitam ili čujem naučnu argumentaciju ovakve teorije nego se sve svodi da neargumentovano promišljanje zagovornika pomenutog. to što ja nisam upoznat s tim ne znači da takva argumentacija ne postoji,međutim do novih spoznaja ja nastavljam redovno da mijenjam saće a to nekad u nekim košnicama zna biti i cijelo plodište u toku sezone kao u priloženom.

[Kreso]

Kolega Nezicu, nisam mislio na opnu granule polena nego zrnca koji je satavni dio iste granule.
Znam da je masa poput paste kad se izmjesa, no neznam da li je sve rastvoreno. Hvala za javljanje.
@Stipo
Ipak se jedan dio saca mijenja, pravljenjem startera i razrojavanjem prilikom pojave rojevnog nagona.
Med je u gornjem nastavku s pcelama, Ovo je donji nastavak koji maknut. Ima nesto meda i tu na krajnjim okvirima, Neznatno.

[Kreso]

Jutros ponovo smrznute sajbe na autima, iako je osvanulo suncano.Ppriroda naoko gola, no ipak se nadje stosta za pcelice.
Fali im samo jo malo celzija da krene unos polena. Leglo se steka, hrane dovoljno. Sve po ps-u.

[cerex]

Otprilike je to kolega kreso i kod mene u Sanskom Mostu sa vegetacijom.

[Kreso]

Prosli vikend ugodnih petnaestak celzija, bez vjetra. To se naravno iskoristilo za brzi pregled drustava.
Par zajednica se svelo na jedan nastavak i provjerilo prisustvo legla. Tri zajednice naoko sumnjive. Jedna sa znacima proljeva na poletaljci i dvije sa slabim, ili nikakvim unosom polena. I doista, prva dobro ukakana i slaba sa malo pcela ali i maticom i zatvorenim leglom. Smanjen im prostor u novom tijelu i dijelom cistim okvirima. Druga zajednica dosta jaka, ima trutovsko leglo. Treca bezmaticna. Slijedi saniranje ovih zajednica. Ovu jednu spajam sa susjednom, a ovoj strutovskim leglom dodajem malu zajednicu s maticom, pa ako prodje prodje.
Ostatak drustava u redu sa zatvorenim leglom. Hrane u vecini zajednica komotno za jos jednu zimu. Snagom drustva sarena kao i obicno. Dojam je bolja nego uobicajeno. Cim malo ugrije, mnogim zajednicama slijedi oduzimanje hrane i stvaranje prostora za razvoj zajednice i skladistenje novog unosa. Inace samo kisa pada. Lijeska prosla, vrba prispjela i mahonija dobro napupala.

[Kreso]

Nakon nekoliko kisnih dana dsanas pravi proljetni dan. Nekih cetrnaestak celzija. Malo sam obavio neke radove na popravci ograde i kojekavih klimavih sitnica na i okolo pcelinjaka
Naravno, malo se zavirilo i u kosnice. Bezmaticna drustva sanirana i sad malo sacekati da se vidi kako je proslo.

Pored ovakvih ramova sa svjezim polenom, netrebaju nikakvi stimulari niti bilo sta protiv nozeme.

Guzva u sesnestercu.
Narednih dana najavljaju sve dane slicne danasnjem. Uz rascvjetanu vrbu, raj za pcelice.

[cerex]

Lijepo je sve to vidjeti uzivo. Radnim danima dok dodem sa posla već je polako noc i nista ne vidim, a vikend brzo prodje, ovdje danas ledeno 3 stepena

[Kreso]

Nije nimalo veselo s tako niskim temperaturama. Kod nas naprotiv, izuzetno lijepo i suncano. Pcele unose polen neumorno po cijeli dan, iako sve izgleda golo. U narednih nekoliko toplih dana otvorit ce se sto sta, tako dsa ce unos polena biti jos bolji. Drustva koja imaju dovoljne zalihe hrane, uz ovakav unos polena ce explodirati. Pitanje je naravno, kako ce nastaviti s vremenskim prilikama.



Malo sam zeznuo datum na kameri.

[Kreso]

Dobra vecer narode pcelarski. KOd nas proteklih dana pravo proljetno vrijeme. Trnjina, japanska tresnja, vrbe, mahonija i jos sto sta, otvoreno. Vjerovali ili ne, sace se zabijelilo oko satonosa. Stalno oduzimam hranu da imaju prostora. Ako ovako nastavi, uskoru idu i polunastavci. Kad im dodam prazan ram, odmah ga napune nektarom i peludom prije nego li matica stigne zaleci. U celije ispod najlona, pored satonosa. trpaju nektar. Dva bezmatka uspjesno sanirana. Ono jedno bez matice, spojeno sa susjednim bez problema. Samo uklonio ostatke novine. Ovo drugo, sa trutovskim leglom u radilickim celijama je interesantno. Tu sam preko maticne stavio drustvo oslabljeno nozemom ali sa maticom i leglom. Nakon desetak dana, juce znaci, otvorim da vidim sta se zbiva. Na nastavku na vrhu, dobar dio pcela presao odozdo gore i matica momacki zalegla. Dole, ispo maticne u sredini, jos uvijek legla u svim stadijima na neka tri rama. Ove ramove istresem u travu, destak metara dalje i nakon nekog vremena medju pcelama nadjem maticu. Naoko normalna, ali eto ipak neoplodjena. U prvi mah nemadoh snage da joj presudim ali nakon sto je odletila, te se ponovo vratila medju pcele na travi, onda nisam vise imao izbora, nisam smio dopustiti da se vrati u kosnicu. Za par dana vadim maticnu, i to je to.

[cerex]

Stalno oduzimam hranu da imaju prostora. Ako ovako nastavi, uskoru idu i polunastavci. Kad im dodam prazan ram, odmah ga napune nektarom i peludom prije nego li matica stigne zaleci. U celije ispod najlona, pored satonosa.

Kolega kreso predpostavljam da ti je drustvo na dva tijela , pa donji nastavak sluzi za deponavanje nastavaka sa medom posto je plodiste gore.Kad vrsis debokladu plodista ostavljaš li u gornjrm nastavku ram sa polenom ili i njega isto spustas dole. U jednoj sam knjigi procitao ( ne mogu se sjetiti tacno gdje) da sa lijeve i desne strane plodista mora uvijek biti okvir sa polenom.

[Kreso]

Kolega Cerex, vecinopm su drustva na dva nastavka. Zbog jako dobre jeseni, drustva su navukla bruku hrane, tako da su gornji nastavci dobro puni medom. To se onda jos stalno nadopunjava friskim nektarom i polenom, zbog stabilnog i toplog vremena zadnjih dana. Pravo da ti kazem, ne tumbam ih puno gore dole. Visak hrane odstranim, dodam izgradjeno sace, a jaka drustva vec dobila polunastavke. Ne zato da odmah ubirem med, vise da ne ztrpavaju plodiste.

[Kreso]

Dobro vece narode. Evo malo novosti i iz mog sora.
Krenulo je kod nas munjevito.Toplo bilo i preko dana i nocu. I naravno, kao rezultat toga, sve se otvorilo u no time.
Tresnja vec cvijetala i dobar dio vec precvjetao. Jabuke probeharale, vrbe ko u prici, javor otvoren, divlji kesten se sprema i jos sto sta,
Vidi se razlika izmedju top drustava (matica) i onih malo slabiji. Sva drustva su uzimljena sa velikim kolicinama hrane.
Top matice se uspijele na vrijeme dobar dio hrane pretvoriti u leglo i nisu zatrpale plodiste polenom i nektarom.
Takva drustva su donijela i zavidne zalihe meda.
Zadnjih dana je i zahladnilo prilicno. I jedna dobra kisa ne bi bila na odmet.
Ima i trutova, tako da cim prije sva drustva se moraju dobro prelistati.
I sve to bez pogaca, obrtanja, previjesevanja i tretiranja. Zdrava drustva, dobra okolina i sunca u proljece.

[Kreso]

Zima narode kod nas, pomete. Bilo je i mraza i minusa i struganja sajbe. Ali, ako im je vjerovati od vikenda ide nabolje.
Sva drustva uzimljena i izimljena sa dosta hrane, tako da im ovaj hladan period nije bio problem sto se tice hrane.
Drustva dosta jaka, trutova ko u prici, tako da s prvim toplijm vremenom slijedi dtaljan pregled i intervencije da ih neskupljam po drvecu.
Inace za vrijeme ove hladnoce je i glog procvjetao kao idivlje kesten i jabuke. Steta da je dosta proslo u hladnoci a drustva dobro jako.
Da je samo malo nastavilo, bilo bi vrcanje od jakih drustava. No, sve to ide u rok sluzbe.
Pozzz, Kreso

[cerex]

Taman te je krenulo ali ....

Kad budes imao vremena opisi nam konfiguraciju plodista i medista.

[Kreso]

Nikakave posebne konfiguracije kolega. Zbog hladnog vremena, nije se moglo raditi nista posebno. Dakle dva plodista, maticna te jedan ili dva polunastavka kao mediste i to je to. Sto se vremenskih uvijeta tice, sezona je duga. Doci ce sve na svoje.
Danas smo imali slobodan dan u NL. Drzavni praznik je, te sam to iskoristio za raznr poslove oko pcela. Utopljeno je dosta ramova plodisnih i medisni. Ramova ima jos dosta (porucio kod kolege Sahiste), samo fali mi jos SO. MOram i to uraditi narednih dana. Takodje sam izrezao i nesto daske za kosnice i jedan sestoramni nukleus. U principu se to bas nesto i neisplati, ali ima itekako svoje drazi kad svojim rukama nesto napravis. SLijedi sklapanje i farbanje. Konstrukcija ovih mojih kosnica jako cvrasta i kad se dobro oboje, traje to godinama.
Jutros sam prosetao s malcem do pcela (jako hladno) da naberem malo zare i brezovog lisca. Izario se naravno bez rukavica a onda po brezovo lisce. Tu me iznenadilo velik broj biljih usiju i lijeplivo lisce, tako da sam uspio samo malo vrhova da uberem. Dakle, i pored hladnog vremena,ipak nesto im godi tako da se dobro razvijaju.
Kao sto rekoh kolega, lijevo ili desno bude to sve ok.

[Kreso]

[Kreso]

KAo sto vidite narode, pocelo je veselo. Nakon ovog hladnog perioda, neka drustva ipak nisu mogla da odole nagonima i malo sacekaju na mene.
Prije par dana svratim pred mrak do pcelinjaka i vrteci se oko kosnica, cujem u jednoj pjev novih matica. Kako je tek za subotu najavljeno toplo vrijeme, znao sam bit ce bal. U petak svratim ponovno kad ono na prednjoj strani kosnice nesto nalik roju. To sam lijepo pospremio i u subotu iskoristio jos dvije matice iz ove kosnice sa leglom iz drugih. Ostatak kosnica pregledao i maticu ogranicio na gornji nastavak. Danas opet malo prosetam (vrijeme nimalo pcelarsko) i kad sam vec htio krenuti kuci, snimim jos jedan roj pri zemlji na grmu gloga. I on je pospremljen i oba roja ce biti forsrani da stignu za lipu. Amaterski pravo, no sta je tu je.
Kad sam spremao prvi roj, radio sam s kapom. Ne pcelarskom nego obicnom vunenom. Ovo kao ilustracija o vremenskim prilikama.

[mirsad]

POZ
Pcelarski posao je takav mora se obaviti bez obzira na
vremenste uslove.
Ko radi maticnu mlijec zna o cemu pisem.
Medno na svima.
MK

[Kreso]

Juce sam, prilikom smjestamja roja, na dva krajnja mjesta stavio ramove s hranom. Hladno je nemogu nista unositi. Zapravo na krajne mjesto i na predzadnje s druge strane. Krajnji ram nisam stavio, tako da je ostalo prazno mjesto. Danas pogledam roj da li je jos tu i vidim skrasile se dijelom upravo izmedju stijenke kosnice i rama sa hranom i pocele raditi zaperke. Kao sto se vidi, zaperci su tamni. Po meni, buduci da je ovako hladno, prave zaperke najvecim dijelom od voska sa ovog rama sa hranom. Ostali ramovi su naravno satne osnove. Malo sam izmjerio i vide se da su celije nekih 5.4 mm. Sad, da li je to prirodno, ili je to rezultat dugogodisnje prakse pravljenja celija ove velicine, neznam.