Kao dopuna temi:
PRAKTIČNO PČELARSTVO: Zima - proljeće 2011. godine, Razvoj pčelinjih društava.
Uvod:
Zašto ovih pet društava?Pozdrav svima. Ime mi je Petar, a rođen sam 1961. godine.
Pčelarim samo 8 godina iz hobija u okolici Varaždina.
Moj pčelinjak, moje pčele su mi relaksacija i užitak.
Na žalost radove izvodim koliko stignem, kada stignem i s znanjem koje imam.
Nakon osam godina druženja s pčelama mogu reći da sam jako puno naučio o životu pčela,
o pčelinjim pašama i o radovima s pčelama.
Puno sam naučio, ali mislim da još uvijek znam jako malo.
Sad tek vidim da ima još jako puno toga što se da naučiti.
Pčele držim provenstveno iz ljubavi prema prirodi i prema tom dragocijenom insektu.
Ekonomska korist od pčela mi nije na prvom mjestu, ali normalno da želim pčelariti uspješno.
Otkad sam nabavio prve košnice, vodim dnevnik za svako pojedinačno društvo.
Ti dnevnici su mi pomogli da bolje razumijem život i razvoj pčelinjeg društva.
A sad želim dio tih dnevnika podijeliti s ostalim pčelarima. Pčetnici imaju što naučiti, a iskusni pčelari
mi mogu pomoći pametnim sugestijama.
Do sada nisam niti jednom pokušao pčelariti s dvomatičnim društvima.
Ove godine želim startati dvomatično.
Novi način rada, nove metode i puno zamki.
Znam da će iskusni pčelari, profesionalci i poluprofesionalci imati puno zamjerki
na neke moje stavove i metode.
Ali kod ocjena treba uvijek uzeti u obzir kut gledanja.
Kao hobi pčelar nastojim da živim s pčelama, da im svojim postupcima ne zagorčam život.
A da mi one zautvrat prikupe viška meda.
Osnovni faktor je u hobi pčelarstvu moje slobodno vrijeme koje mogu posvetiti pčelarenju.
Često puta se dogodi da nemogu ili nestignem obaviti sve planirane zahvate.
Proizodnja drugih pčelinjih proizvoda osim meda i voska je za mene hobi pčelara samo nedostižna bajka.
Ali baš zbog ograničene količine vremena koje mogu posvetiti pčelarenju nastojim da to vrijeme
iskoristim maksimalno efikasno. Da bih bio što efikasniji osjećam veliku potrebu da naučim još
više o životu pčela i pčelarskim tehnikama i metodama pčelarenja.
Zaključak:Želim ove godine iskoračiti još jedan korak i probati dvomatično pčelariti.
Cilj mi je:
Do bagremove paše oformiti 5 dvomatičnih društava,
odvesti ih bar na dvije paše u toku sezone,
Uspješno uzimiti dvomatična društva za iduću sezonu.
Za praćenje na forumu odabrao sam dva društva (L12 i L13) koje želim spojiti u dvomatično.
Kasnije sam se sjetio da bi bilo zgodno pratiti dva društva koja će ostati jednomatična
za usporedbu radova, razvoja društva i prinosa meda u sezoni. Odabrao sam društva L04 i L06.
Prilikom traženja po internetu informacija o dvomatičnom pčelarenju naišao sam na filmove
o Venerovoj metodi dvomatičnog pčelarenja. Gledajuči filmove o stotinama dvomatičnih društava
Zapitao sam se koliko je potrebno šećera za zimsku prihranu?
Kako se prihranjuje doljnje društvo?
Kako se boriti protiv varoe u takvim društvima?
I koje su još moguće zamke i poteškoće kod dvomatičnog pčelarenja?
Kad sam gledajući filmove u trećem filmu negdje oko 9. minute stigao do teme
"Završni radovi, i svođenje na zimski prostor" očekivao sam da će se na filmu pojaviti šleper šećera,
čitavi pogoni za kuhanje mednošećerne otopine,
postavljanje hranilica na tako velikom broju društava, višednevna prihrana. Koliko je to posla?
Baš me zanimalo kako je to Vener riješio. oko 10. minute i trideset sekundi spiker počeo ponavljati sve
faze venerove metode, mislio sam da sam previdio prihranu.
Vratio sam se ponovo te dvije minute i pažljivo pratio i nema ni zrna šećera, ni kapi šećernog sirupa.
Do tada sam imao predodžbu da profesionalni pčelari maksimalno oduzimaju med i mjenjaju ga šećernim sirupom.
Ali kod Venera toga nema. Pogledao sam još jednom sva četiri filma. Iz nove perspektive postalo mi je puno
jasnije kako je Vener pčelario.
Kasnije sam pronašao tekstove negativnim efektima prekomjerne zimske prihrane šećernim sirupom.
Tad sam se sjetio da svoja društva spletom okolnosti nisam prihranjivao,
nego sam ih uzimio na vlastitom medu.
Društvo R01 sam uvrstio kao peto u ovaj dnevnik jer je zbog malih zaliha meda i manjka pčela, nepuni jedan nastavak,
intenzivno prihranjivano šećerom.
Neka ovo ostane dnevnik 5 odabranih društava s čim točnije zabilježenim činjenicama i radovima s njima.U dnevniku se prate:
L12, L13 - za spajanje u dvomatično; uzimljena na vlastitom medu
L04, L06 - za jednomatično pčelarenje; uzimljena na vlastitom medu
R01 - uzimljeno na vlastitom medu uz znatnu dohranu šećernim sirupom
Odabrana su tri roja iz 2010. s mladim maticama 2010, uzimljeni na jednom nastavku.
L12, L04 i R01
Dva najjača društva na pčelinjaku
L13 i L06
L12, L04 i R01 su relativno slaba društva, i svoj maksimalni razvoj obično dostižu neposredno
iza bagrema, sa prosječnim prinosom bagrema. Mlada matica i relativno slabo društvo uzimljeno
mala vjerojatnost rojenja.
L13 i L06
Jaka društva koja vrhunac razvoja dostižu poćetkom 5. mjeseca. Obično imaju dvogodišnju maticu.
Koja snažno razvija društva u proljeće. Bolje od jednogodišnjih. Velika opasnost da se izroje prije
bagrema ili da u toku bagrema uđu u rojevo raspoloženje, pa da je smanjen prinos bagrema.
Dodavanjem satnih osnova, oduzimanjem meda, i nastavljanjem i prevješavanjem ovakva se društva razviju
i do jačine 5 nastavaka u toku bagremove paše, ako se uspije spriječiti rojevo raspoloženje.
Parove (L12, L13) i (L04, L06)
čine jedan prošlogodišnji roj uzimljen na jednom nastavku
i jedno društvo uzimljeno da dva nastavka.
Praćenjem i upoređivanjem radova i prinosa meda,
možemo usporediti dvomatično i jednomatično pčelarenje.
Ostala društva koja ako se pojave, navedena su samo radi ilustracije ukupnih radova na pčelinjaku.
Tema je samo prilog i dokumentiranje gore navedene teme.
Svaki komentar, predlog ili iskustvo je jako dobro došlo, smo vas molim da ga stavljate u glavnu temu:
PRAKTIČNO PČELARSTVO: Zima - proljeće 2011. godine, Razvoj pčelinjih društava.