Afera u Sloveniji

Odgovorite
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Afera u Sloveniji

Post Postao/la Stipo »

Još jedna afera u Sloveniji:
Velika afera s primjenom otrova u liječenju varoe u Sloveniji




Autor Damir Rogulja
Četvrtak, 17 Prosinac 2015 22:03
Slovenski mediji bruje o aferi s masovnim korištenjem nedozvoljenim sredvima za zatiranje varoe. Kako se ta sredstva intenzivno koriste i u Hrvatskoj prenosimo članak danas objavljen na portalu 24UR.COM pod naslovom:
Stručnjak za otrovanja: zbog korištenja nedozvoljenih kemikalija med više nije siguran
Uprava za sigurnu hranu otkrila je da je poduzetnik iz Vrhnike više godina pčelarima na crno prodavao štapiće za liječenje bolesti pčela navodeći da sadrže samo prirodne sastojke. A u njima su bile opasne kemikalije. Dio štapića prodavao je putem pošte, no veći dio plasirao je neposredno, prilikom sudjelovanja na pčelarskim predavanjima na kojima je reklamirao svoje „prirodne" lijekove. Sada su mu inspektori stali na prste i čeka ga kaznena prijava, a pitanje je što sve to znači za med koji koristimo i koji se na državnoj razini reklamira kao vrlo zdrava hrana.

/Pčelari upozoravaju da nije dobro sve pčelare stavljati u isti koš, zbog čega trpe veliku poslovnu štetu (Foto: Thikstock)/
UKC Ljubljana: med s takvim kemikalijama nije siguran
Med pčelara koji su za liječenje varoe koristili insekticid amitraz i rotenon te pesticid klorfenvinfos nije siguran i potrebno ga je izdvojiti iz prodaje, naglasio je voditelj Centra za otrovanja UKC Ljubljana Miran Brvar. Upozorio je da se radi o otrovnim tvarima koje su opasne za zdravlje već u malim količinama.
Rotenon i klorfenvinfos već su 20 godina zabranjeni. Radi se o otrovnim tvarima kojih u hrani ne smije biti. Med pčelara koji su koristili te kemikalije nije sigurna hrana i potrebno ga je povući s tržišta.
Voditelj Centra za otrovanja Miran Brvar
Prema pojašnjenju Brvara, rotenon je ekstrakt tropske biljke, otrovan je, zaustavlja disanje ćelija i uzrokuje nastanak slobodnih radikala kisika što posebno utječe na ćelije u mozgu, uzrokuje preranu demenciju, ukočenost i tremor. „Radi se o bolesti sličnoj parkinsonovoj bolesti. Zato je insekticid zabranjen," rekao je.
Klorfenvinfos i amitraz pak najvjerojatnije djeluju kao remetitelji hormona koji već u malim koncentracijama ometaju razvoj djeteta, utječu na prerani pubertet, neplodnost, feminizaciju muškaraca i preranu pojavu raka, uglavnom onih vrsta vezanih uz hormone (npr. rak dojke i prostate).
Granične koncentracije koje se navode su, prema njegovim riječima, arbitrarno određene i dogovorene između politike, struke i različitih lobija, npr. prehrambene industrije - naveo je i dodao: „Ako je koncentracija tih kemikalija ispod granične vrijednosti, to ne znači da je hrana sigurna. Potrebno je naime uzeti u obzir čitav koktel kemikalija, jer se učinci sigurno zbrajaju."
Crno tržište s opasnim pripravcima bilo je vrlo razvijeno
Otkriće da su slovenski pčelari na crnom tržištu kupovali pripravke za uništavanje varoa kod pčela, iako su znali da ti pripravci nisu službeno registrirani lijek i da postoji mogućnost da će njima štetiti kako pčelama tako i ljudima, možda je samo vrh ledene gore - rekao je predstojnik Nacionalnoga veterinarskog instituta Tadej Malovrh - jer je 20 uzoraka, koliko ih je izuzeto, vrlo malo, s obzirom da je poduzeće Apis M&D više godina proizvodilo i prodavalo pripravke s nedozvoljenim kemikalijama za uništavanje parazita kod pčela i da u Sloveniji ima 10.000 pčelara. Crno tržište s tzv. Debevčevim štapićima bilo je, prema riječima Malovrha, vrlo rašireno.

/Andreja Bizjak, Boštjan Noč i Tadej Malovrh (Foto: 24UR)/
Pčelarski savez Slovenije je brojnim dopisima od 2002. godine obavještavao Ministarstvo, tražeći da provjeri stvar i legalizira, a ako je pripravak upitan da ga zabrani. Mi smo željeli tu problematiku urediti.
Boštjan Noč - predsjednik Pčelarskog saveza Slovenije
Predsjednik Pčelarskog saveza Slovenije (ČZS) Boštjan Noč brani se od optužbi da nisu nikada jasno upozorili pčelare da koriste isključivo registrirane veterinarske lijekove, ako već moraju koristiti kemijska sredstva protiv varoa. Uprava za sigurnu hranu, veterinarstvo i zaštitu bilja (UVHVVR) u svom izvješću tvrdi upravo to da nema nigdje jasnoga i nedvosmislenog naputka pčelarima da koriste protiv varoe samo registrirana kemijska sredstva i to na način koji preporuča proizvođač. Noč tvrdi da pčelare cijelo vrijeme upozoravaju da su jedino prihvatljiva legalna, registrirana sredstva. „Još 2002. godine upozorili smo na problem tih štapića koji su bili predstavljeni na pčelarskom seminaru u Celju. Pisali smo Ministarstvu za poljoprivredu da reagira a do danas nema nikakve mjere s njihove strane," rekao je Noč u emisiji „24UR ZVEČER". Upozorava da ČZS nije nadležna davati upute pčelarima koja sredstva i na koji način da ih koriste. „ČZS brine o osvješćivanju pčelara o sigurnoj proizvodnji pčelarskih proizvoda i na svim predavanjima se jasno i eksplicitno govori da je potrebno paziti na pčelinji proizvod i da pčelari o korištenju sredstava trebaju konzultirati nadležnu veterinarsku službu," rekao je Noč i dodao da su u Savezu uvijek bili jasni da je za liječenje varoe potrebno koristiti registrirana sredstva.
No inspektori UVHVVR u istrazi to nisu utvrdili. Prisustvovali su na brojnim pčelarskim predavanjima, pregledali internetsku stranicu ČZS i pčelarski časopis, ali nigdje nisu našli jasan naputak da je dozvoljena samo upotreba registriranih veterinarskih lijekova. Možda je dio pčelara doista bio zaveden da tzv. Debevčevim štapićima stvarno kupuje prirodni lijek protiv varoe, no dio ih je u tome najvjerojatnije vidio priliku za veću zaradu.

/Zaplijenjene kemikalije koje su otkrivene u priručnom laboratoriju. (Foto: 24UR)/
Odnos i reakcija ČZS zasmetali su predstojnika Nacionalnog veterinarskog instituta. „Očekivao bih da ćemo zajedno s ČZS poticati korištenje registriranih pripravaka. Kad smo ta sredstva zaplijenili na nekim autobusima koji su dolazili iz inozemstva, očekivali smo da će na internetskoj stranici Saveza ili u pčelarskom časopisu o tome nešto objaviti, a objavljeno je samo to da su inspektori aktivniji i da je potrebno paziti," rekao je u emisiji „24UR ZVEČER" Malovrh.
Upitan med proizvodilo više od 2000 pčelara, upitna čak trećina meda
Rezultati istrage i posljedičnih analiza meda i saća kod 20 pčelara koji su više godina kupovali te štetne i nedozvoljene pripravke u obliku kartonskih štapića poduzeća Apis M&D pokazali su da može približno trećina meda sadržavati ostatke tih kemikalija. Prema Andreji Bizjak iz uprave za sigurnu hranu, te količine se još uvijek ocjenjuju kao sigurne. No sporni uzorci sadržavali su i kemikalije koje ruše hormonsku ravnotežu u tijelu i mogu uzrokovati neplodnost.
Na ključno pitanje kako znati je li pčelar od kojeg kupujemo med koristio kartonske štapiće protiv varoe, Bizjak odgovara: „Rezultati tih analiza nas upućuju da moramo na tom području povećati nadzor, potrošači bi pak trebali od pčelara tražiti da pokaže dnevnik veterinarskih zahvata u kojem moraju biti zabilježene apitehničke mjere i načini liječenja. Nacionalni veterinarski institut morao bi potrošaču potvrditi da je pčelar od njega kupovao ta apitehnička sredstva ili lijekove."
Kakvi su ti dnevnici i da li ih vode svi pčelari te kako iz njih razabrati podatke o tome da li je med siguran - više u večerašnjoj emisiji 24UR.
Od 2004. godine na forumima se raspravlja o spornim pripravcima
Na brojnim forumima su se već prije više godina pčelari pitali da li je sigurna uporaba tih pripravaka. Na internetskim forumima takve rasprave počele su već 2004. godine. Iz njih je vidljivo da su mnogi pčelari imali dvojbe o tim pripravcima i mnogi ih nisu prihvatili.
Zašto je potrebno više od 10 godina da inspektori zaustave Debevca?
Na forumu su pčelari aktivni i danas te upozoravaju da nije ispravno sve pčelare gurati u isti koš i time im nanositi štetu. Nije svaki med neispravan - upozoravaju i nadaju se da će nadležni uskoro stvar riješiti.
Profesor na Biotehnikom fakultetu u Ljubljani i pčelar Janko Božič je još prije 10 godina pčelare upozorio na štetnost tvari u tzv. Debevčevim štapićima. Upozoravao je da postoji opasnost od koncentracije rotenona u košnici, a kao istraživač je otklanjao bilo kakvo igranje s tom tvari u košnicama. Na pitanje zašto se čekalo toliko godina, kada se već od 2004. zna da se to ilegalno koristi, odgovara da očigledno nije bilo dovoljno odlučnosti da se to riješi.
Ukazuje i na vječiti problem nadležnosti - za što su mjerodavne veterinarske službe a za što pčelarski savez. Prema njegovu mišljenju, odgovornost je na stručnoj veterinarskoj službi zaduženoj za pčelarstvo. Veterinari su davali usmene naputke pčelarima o liječenju pčela što je čudno, smatra, jer bi ti naputci trebali biti objavljeni na stranici Veterinarskog fakulteta. A možda i još gdje drugdje. „A kada bi pčelari pisali o tome, odmah bi nastao problem - što se petljaju u veterinarsku struku," rekao je Božič.
„ČZS se cijelo vrijeme zalagala za prirodno uništavanje varoe, odnosno za korištenje organskih kiselina," kaže Božič te dodaje da to automatski znači: ne koristite drugo. Tako postupa i sam. Liječenje štapićima je jednostavnije od tretmana s organskim kiselinama pa može i to biti razlog zašto su se neki opredijelili za to sredstvo. Po njemu, brojni su pčelari bili zavedeni i mislili da se radi o prirodnom sredstvu.
Božič je upozorio da i neka dozvoljena sredstva protiv varoe nisu sasvim nedužna. Navodi sredstvo kumafos koje je zapravo akaricid koji se koncentrira u vosku. „Srećom ne prelazi u med, pa nije opasan za ljude. Opasan je međutim za pčele, jer utječe na njihov imunski odgovor i zbog njega pčele lakše obolijevaju," pojašnjava. Zato pčelari kumafos izbjegavaju i koriste ga u krajnjoj nuždi.
Sa slovenskog prevela OKR
Još o aferi Debev
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
Odgovorite