Postao/la schumy » 23 kol 2010, 15:30
Forumaši, ne treba previše eksperimentirati sa odabirom medonosnog bilja. Pravilo je jednostavno:
Po kriteriju veličine medonosne paše, pojedinog komada ili površine, podjela je na 3 razreda:
1.) STABLAŠICE. Tko god ima na raspolaganju veći prostor mora zasaditi stablašice.
Ovdje su najznačajniji predstavnici
-"Naši" (poznati) - bagrem, pitomi kesten, sve vrste lipa, sve vrste vrba (posebno
žalosna vrba)
-"Tuđi" (manje poznate "uvozne" vrste) – kelreuterija, evodija, japanska sofora
2.) GRMOVI (grmlje). Sade se i na manje površine, često i u samoj blizini pčelinjaka.
-"Naši" (poznati) - crvenolisna šljiva, ružmarin, amorfa (bagremac), crni ribiz, kupina,
malina, lavanda
-"Tuđi" (manje poznate "uvozne" vrste) – judino drvo, japanska dunja, kelreuterija,
evodija, japanska sofora, tekoma
3.) BILJKE. Siju se na poljoprivrednim površinama, kao monokultura, neke i na manje površine, a naročito su pogodne one koje se siju bez prethodne pripreme zemljišta, često i u samoj blizini pčelinjaka.
-"Naše" (poznate biljke) - sve vrste djetelina (gorska, crvena, bijela, jagodasta), lucerna
(žuta, plava), sve vrste metvica (paprena, vodena, poljska, dugolisna, drobna),
kokotac (ljekoviti, bijeli), matičnjak (mellisa), suncokret, cigansko perje, obični dubačac, grimizna vrbica, crni sljez, sve vrste trputaca (obični, suličasti, uskolisni, ima ih oko 20 vrsta), svinjuša obična, čistac (uspravni, jednogodišnji), obična lisičina, anđelika, kadulja (obična, poljska), pustenasti čistac, osjak (vunasti, streličasti), bršljan.......
-"Tuđe" (manje poznate "uvozne" vrste) – facelija, esparzeta, japanska šumarica,
čičoka, dvornik japanski........
Ovo su ukratko "nabacane" sve značajnije medonosne biljke, prema kalendaru cvatnje, ili po značaju za pčelinju pašu. Točnije se moramo odrediti prema tipu svojega raspoliživog zemljišta koje je na raspolaganju za sadnju, odnosno sjetvu, i da vrijeme cvatnje "pada" kroz cijelu sezonu, naročito 7÷10 mjesec kada su sve značajnije paše prošle, a pčele se pripremaju za zimu, pa ima je svaka "kap" nektara i "zrnce" peluda itekako dobro došlo.
Značajno je i vrijeme (dužina) cvatnje, nektarna ili peludna paša, ili kombinacija obje katedorije.
Nadam se da sam potaknuo temu što, kako i kada saditi i sijati, sa prilagođenjem svake kulture vlastitoj mogućnosti i želji, te tipu i položaju pčelinjaka....
Ovo se naročito odnosi na sve nas koji stacionarno pčelarima, (i ja sam u ovoj kategoriji).
Za danas toliko, očekujem burnu diskusiju, a ja ću kako budem našao vremena o svakoj ovoj biljci dati kratak opis sa svim mogućim aspektima korisnosti što se pčelinje paše tiče…
Pozdrav......................schumy
Zadnja izmjena:
schumy; 14 ruj 2010, 08:33; ukupno mijenjano 1 put/a.
**za čistu prirodu i obilje pčelica