KORIŠTENJE LR POLUNASTAVKA

[petar perić]

Ja odnedavno koristim LR polunastavak visine 145mm(dakle to je lr standard) koji se jako dobro uklapa u način pčelarenja koji praktikujem.To je manje više jednomatični način pčelarenja koji je patentirao Ivan Vener i koji je do detalja opisao u svojoj knjizi "Pčelarska farma Vener-tehnika i tehnologija" Ako nekoga interesuje možemo lijepo o tome popričati.

[Samir]

Ja sam planirao godini lagano uvodit polunastavke,
jer sam već nešto pripremio. Iskustvo nemam nikakvo
tako da bi imao volju saznat nešto novo.

[zvones]

Ja odnedavno koristim LR polunastavak visine 145mm(dakle to je lr standard) koji se jako dobro uklapa u način pčelarenja koji praktikujem.To je manje više jednomatični način pčelarenja koji je patentirao Ivan Vener i koji je do detalja opisao u svojoj knjizi "Pčelarska farma Vener-tehnika i tehnologija" Ako nekoga interesuje možemo lijepo o tome popričati.

Dobro došao Petre ,

[guote=Samir]Ja sam planirao godini lagano uvodit polunastavke, jer sam već nešto pripremio. Iskustvo nemam nikakvo tako da bi imao volju saznat nešto novo.[/guote]

Ja imam nešto nastavaka 145 mm i nisam zadovoljan njima ,premda ne kažem da neko drugi neće biti zadovoljan .Razlog je što treba dobra paša da bi se izgradili uz
prevješavanje ramova sa zatvorenim leglom u polunastavak .Da bi taj ram ušao u polunastavak ispod njega u nastavku mora biti prazno mjesto.Pčele tada ispod donje
letvice grade građevnjake .Neko to voli ,jer ih izrezuje ,ja ne.Zbog toga ako bi se sad odlučio za polunastavak, on bi bio 121 mm ,tako da bi dva takva polunastavka
činila jedan nastavak .Kombinacije bi mogle biti mnogobrojne .Oni koji vole veći ram se svakako neće složiti sa ovakvim viđenjem ali kažem,tako ja gledam.Obzirom
da Senad koristi polunastavke ( 170 ) , sigurno može nešto više reči .

[Samir]

Kod mene su DB 155 mm tako kupio nisam ni znao, a trgovci ko oni
bože prodat, još sam rekao imaš LR polunastavaka.
Što se tiče izgrađivanja ja sam pred bagrem ubacio samo jednom društvu
košto rekle naše nene onako pa šta bude. Bagrema nije bilo lipe i livade gotov
isto ništa malo kao stimulacija, a kad sam skidao nastavke tako i taj polunastavak
(podrazumijeva se suhe) koji je bio pun samo satnih osnova bez prevješavanja izvukle su oko 80% u prosjeku svaki okvir.
Možda je ovo bila početnička sreća.
Što se tiče dimenzija više manje kako se kome svidi eto ja sam igrom slučaja
krenuo sa 155-com.

Pozdrav iz toplog Srebrenika.

[mido]

Gradnja okvira u polunastavaku je uvijek problem.Jedan od uspješnih načina gradnje istih je da roj sa grane smjestiš u sanduk formiran od dva polunastavka.Normalno uz bar jedan izrađen normalan okvir u sredini.

[senad]

KOd ovih polu nastavaka, svi se pale na Venerov sistem,,, rijetki su oni koji pčelare taj sistem.. da je Vener živi sigurno ni sam ne bi mogao ostati više na tom sistemu..

KOd mene je farar 170 pa je bilo probelma kod uvođenja , ako želim da radim u kombinaciji onda moram imati u paru FA I LR ...

Ima nekoliko polu nastavaka i oni mi služe samo za pridobijanje djevičanskog meda u saću..

Složio bih se sa zvionetom ,,ako bi radili polu nastavak onda bi trebalo raditi tačno 1/2 lr tako da lr okvir može komotno da dođe kad složimo dva nastavka..
Ovakav sistem je razvio DB-hapy sa njegovom DB_505 košnicom i K okvir,,, ovo je jedinstven primjer pčelarenja sa DB košnicom., svojevremeno je objašnjavao tehologiju na HPS forumu.

Ono što se preferira sa polunastavko je više kao produženo plodište a u isto vrijeme kao preslikavaju Venerov sistem,,,

Ja kako uvodim FARAR košnicu sve mi se sviše sviđa LR ,, mislim da u dobrim godinama kao što je bila 2009 uz prosjećno jake pčele sasvim dovoljno 3 lr nastavka... Ove godine mi ne bi pomogli ni minijaturni 1/3 nastavka ,,kad nema nektara svi sistemi padaju u vodu

[Stipo]

Ja sada u proljeće kada malo otopli planiram napraviti 100 venerovih polu nastavaka i preći na dvomatično pčelarenje pa ako ni tada ne budem vrcao prosječno po društvu godišnje bar 15 kg meda rasprodat ću pčelinjak. Do sada ovim načinom pčelarenja vrcam svake druge ili treće godine.
Godinama samo ulažem, a nikakve koristi od toga osim toškova i obaveza. Ljubav prema pčelama me tjera na nova razmišljanja i nove načine pčelarenja ali kada se čovjek godinama pati i samo ulaže toj ljubavi dođe kraj. Treba čovjek od nečega i živjeti.

[schumy]

Stipo,
nemoj klonuti duhom, probaj sa Farrarom visine 170mm, i to 10-okvirnim tako da ti ovi polunastavci pašu na nastavke LR.
I ja tako radim, imam kombinacije -samo LR, samo FR, i kod uzgoja matica imam običaj raditi sa formiranjem Rauchfussovh oplodnjaka na vrhu društva.
Ove Rauh-oplodnjake formiram u tijelu od FR nastavka a opskrbim sa 2 ili 3 mala društva za oplodnju matica na vrhu ispod gornjeg poklopca.
O načinu rada i kako se oprema Rauh-oplodnjak pročitaj u literaturi, ako ne nađeš, ja ću ti poslati direktno na tvoj e-mail, javi mi to.
Pčelarstvo nije samo sabiranje meda, nego je tu propolis, pelud i uzgoj matica sa selekcijom te uzgoj društava koje se mogu prodati na tržištu. Sve je više pčelara koji trebaju pčelinja društva, probaj sa tim.
Drži se - nedaj da te ovakvo stanje kod tebe obeshrabri.
I-još nešto, sadi, sadi, sadi medonosno bilje, radi kao i ja - svako proljeće 50 novh sadnica stabala bagrema , lipe, kestena, sada tražim evodiju, esparzetu.
Nemoj se predavati, samo guraj!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
Pozdrav......schumy

[Zvoneto]

Ja kako uvodim FARAR košnicu sve mi se sviše sviđa LR ,, mislim da u dobrim godinama kao što je bila 2009 uz prosjećno jake pčele sasvim dovoljno 3 lr nastavka... Ove godine mi ne bi pomogli ni minijaturni 1/3 nastavka ,,kad nema nektara svi sistemi padaju u vodu

Senade, nemoj me odgovarat od farara taman sam mislio da sam donio odluku ali evo i ja se vagam zbog puno razloga. Mislio sam raditi kombinaciju LR+FA pa MR i gore sve FA kao medišta i po potrebi iz FA plodišta prevješavati ramove sa leglom ili medom, a ovu postavu držati cijelu sezonu osim možda u bagremu. Uzimljavao bih podnica-FA-lr.
@Shumy možda je dobar prijedlog da pokreneš temu Farar i kombinacija sa LR pa da tamo malo pišemo o tome vidim da imaš dosta iskustva o tome ti i Senad, da možemo preko zime riješiti neke dileme
@Stipo, ne znam te osobno ali ovo preko foruma vidim da si vrijedan čovjek i dobar pčelar, a i majstor što se tiče stolarije što je velika prednost za pčelarstvo. Nemoj razmišljati negativno, tebi je rješenje još koja košnica da formiraš kamion i selidba, ne možeš samo u Livanjskom kraju pčelariti stacionarno nema tu meda svake godine to dobro znaš. Znači prije tvoje sadašnje glavne paše livada i vrijesak ti ima da klepiš nastavak i po meda negdje gore u posavini i onda prst u uvo livada i vrijesak šta bude. A sve ti se idealno poklapa što se tiče datuma....

[Stipo]

Neću se ja Shumi predati tako lako. Da se mislim predavati nebi ovoliko razvijao pčelinjak. Prateći dosadašnje svoje iskustvo nemam neke velike nade ali još ću probati neke stvari s dovoljnim brojem košnica da kako kaže Zvoneto košnice na auto i trk za medom.

[petar perić]

Stipo,ja zaista ne poznajem teren na kome ti pčelariš,ali sam od jednog pčelara čuo da med na osovini rađa,tj da nema pravog meda bez selećeg pčelarenja.Mislim da BiH ima dosta jako finih i bogatih pašnih terena.Seleći pčelinjak na početku ima nešto više troškova,ali je dobit u medu i polenu neuporediva.Ove godine niko se nije mogao pohvaliti sa velikim količinama izvrcanog meda,ali su pčelari izvukli sezonu na polenu.Nemoj da kloneš,upornost,rad i učenje se uvijek isplati.Medno!

[mido]

Stipo, ja sam bio u istoj dilemi 2000-ite godine i odlučio da sve rasprodam.Od 27 košnica ostale su mi samo dvije koje mi nije babo dozvolio da prodam sa objašnjenjem da će on nastaviti pčelariti a da će meni biti zabranjen prilaz istim(seljačka politika).Kako sam gledao kako kupci odvlače košnice mene je nešto pritiskalo i gušilo u duši.Sve me je to dalo na razmišljanje i svatio sam da čovjek je najviše na gubitku ako svaštari.Rješenje je u malim ali sigurnim koracima.A i uvjerio sam se da se može zaraditi i od prodaje košnica koje sam napraviš sa pčelama koje se množe onoliko koliko mi uložimo u njih.U momentu kada me je ubola jedna pčela za glavu dok sam pregledao posljednjih 8 prodatih i kaparisanih košnica stisnuo sam zube i rekao sebi "Mido e nećeš prestati pčelariti dokle god možeš raditi oko pčela", Do tada a i poslije toga ubolo me je sigurno na hiljade pčela ali ni jedan ubod nije tako bolio. Ali i neka je jer me je naučio jednu dobru lekciju.Ta lekcija skrivena je u jednoj rečenici:U pčelarstvu se može zaraditi i na drugim stvarima osim meda.Kasnije sam svatio da nema meda bez seljaje.5 godina selim i kada sve saberem i oduzmem svake godine sam imao od solidne do izvrsne računice.Preporučio bih svakome da smogne snage i postavi svoje pčele na osovinu pa na pašu. Za početak mnogo znači udružiti se sa jednim do dva pčelara jer su tada početni troškovi dosta manji.

[keno83]

mozes li mido malo da pojasnis ovo od solidne do izvrsne racunice..koja je razlika bila u odnosu na stacionar, zatim dali prodjes solidno do izvrsno kada odbijes sve troskove prihranu i prevoz, na koji nacin prevozis pcele i o kojem broju kosnica pricamo?

[schumy]

Stipo,
probaj dizlocirati pčelinjak na 2 do 3 lokacije započetak. Na matičnom pčelinjaku (kod kuće) ostavi društva za rasplod i pomoćne košnice te one za 2-matično pčelarenje, jer je sa njima najviše posla a i imaš idealne uvjete jer sam shvatio da imaš stalnu pašu livade u blizini kuće.
Jednu "bateriju" lociraj u brdima, sa trećom se možeš vozikati, nabavi pokretnu prikolicu na koju stane 12 košnica LR, ovdje ih seleći pčelari masovno upotrebljavaju.
Ja sam se odlučio na stacionarno pčelarenje, i imam 2 pčelinjaka koji su udaljeni 28 kom, jedan kod kuće, drugi u dvorištu prijatelja.
Na jednom imam bagrem i medljikovac na hrast (povremeno-npr. ove godine), na drugom livadu, ali ovdje ja intenzivno sadim stabla medonosnog bilja po 50 kom svako proljeće.
Nedaj se Ines!!!!!!!!!!!!
Pozdrav....schumy

[mido]

mozes li mido malo da pojasnis ovo od solidne do izvrsne racunice..koja je razlika bila u odnosu na stacionar, zatim dali prodjes solidno do izvrsno kada odbijes sve troskove prihranu i prevoz, na koji nacin prevozis pcele i o kojem broju kosnica pricamo?

Ova godina za mene je bila solidna jer sam od 72 izimljene košnice dobio oko 800kg meda.Selio sam na tri paše i četvrta kod kuće.Prosječno društvo koje je bilo na bagremu, bagremcu i lipi je dalo 25kg.Ali pošto nisam zbog loše organizacije sva proizvodna društva selio na sve tri prosjek je takav kakav jeste.Na ovoj organizaciji intenzivno radim i planiram ove godine kompletan seleći dio pčelinjaka seliti na tri paše(četvrta paša - livada se preklapa sa lipom pa ću proizvodne košnice podijeliti na obje paše).
Izvrsna računica je bila predprošle godine kada sam imao 41,5 kg prosječno po proizvodnoj košnici na bagremu.Broj košnica je u zadnje tri godine 62-72-101 a selim po nekom pravilu oko 65% košnica.Ove godine sam nabavio kombi a prikolicu imam od prije tako da od prošle godine prevoz obavljam u vlastitoj režiji.Pored meda proizvodim i med u djevičanskom saću,propolis,rojeve i košnice tako da kako reče jedan moj prijatelj u šali "tebi medi svaki dan",nekad manje nekad više ali pošto je to svaki dan sabere se.
Imao sam ove godine dvije proizvodne košnice koje sam u aprilu pripremio za bagrem ali nisam selio na volju djedu koji me zamolio da ih ostavim kod kuće kako bi dobio čisti livadski med.Uspio sam ih održati da se ne roje i od njih sam dobio meda na 3 okvira(nisam mjerio ali otprilike ukupno 3-4 kg)i jedan roj jer se u junu pojavila u trećem nastavku nova matica nastala kao rezultat demariranja okvira sa leglom iz plodišta.
Neka ovo moje iskustvo pomogne svim onim koji se dvoume da postanu seleći pčelari i neka im je medno.

[MUNIB HUSEJNAGIĆ]

Pozdrav svim pčelarima!
Mido,u potpunosti si u pravu jer i ja imam slično iskustvo.Nafake ima od društava koje selim na više paša, a ona koja ostanu na stacionarnom pčelinjaku ne daju skoro ništa.

[IZET]

Ja sada u proljeće kada malo otopli planiram napraviti 100 venerovih polu nastavaka i preći na dvomatično pčelarenje pa ako ni tada ne budem vrcao prosječno po društvu godišnje bar 15 kg meda rasprodat ću pčelinjak. Do sada ovim načinom pčelarenja vrcam svake druge ili treće godine.
Godinama samo ulažem, a nikakve koristi od toga osim toškova i obaveza. Ljubav prema pčelama me tjera na nova razmišljanja i nove načine pčelarenja ali kada se čovjek godinama pati i samo ulaže toj ljubavi dođe kraj. Treba čovjek od nečega i živjeti.

Stipo ovdje kao da si pročitao moje misli i razmišljanja. Samo što sam ja isprobao dvomatično pčelarenje i gotovo da sam odustao od njega imam još par društava. Kad je bespašna godina (a sve je više takvih) tamam da imamo tromatična društva džaba nam je meda nejma. Ti si na jednom mjestu napisao da dvomatično društvo donese kao 5 jednomatičnih. Ja se sa time neslažem ali sam ćutao da nam nebi došlo do žestoke rasprave kao što je bilo na ovom forumu. Ja bi rekao da je mnogo realnije reći da donesu više nego 2 prosječna društva ali i ti je dobro opet imamo uštede. Ali dvomatično pčelarenje koliko ima prednosti toliko ima i mana ja sam ranije negdje o tome pisao pa da se ne ponavljam. Najbolje je formirati jedne godine par društava a ništa lakše uraditi pa isprobati na ličnom iskustvu pa ako se svidi onda raspali ako ne opet je lako rasformirati.

Nego i mene ova ljubav prema čelama ubi brate samo ulaži efekta nigdje.Koga čovjek više voli nego ženu ali opet se razvede od nje ako neide kako treba. A i pčelama daću šansu još par godina ali ako se ovako nastavi bogami "izgoreću od ljubavi". Još da napomenem da nisam seleći pčelar i znam da u tom grmu leži zec!!!!!!!!

[IZET]

Malo bi iznijo svoja iskustva sa polu nastavcima. Kad sam uvodijo polu nastavke to su bili visine155mm i oni su mi u prvi mah bili dobri naročito za uzimljavanje kao magacin hrane iznad plodišnog nastavka.Ali kao medišni za vrcanje nekako su mi mali pa sam kasnije prešao na visinu 170 i ja bi njima dao prednost nad ovim od 155mm. U početku su problemi kad tek počnemo uvoditi polu nastavke(ali gdje nejma problema) ali polako se to uvodi a kasnije je sve lakše u predhodnim je postovima objašnjeno. Ako imamo u polu nastavku izvučen samo jedan okvir pčele odma izvlače i one pored njega a mi im samo između tih izvučenih dodajemo po 1 okvir sa s.o. i tako redom. Kad je dobra paša čitav polu nastavak sa s.o.prihvate bez problema i izvuku a o prirodnom roju da ne pričam to se zna.

[Azem]

Sve što je više od deset društava treba dići na osovinu, bez toga nema rezultata.

[Ahmet]

I ja ove godine planiram uvesti polunatavke visine 147mm (Venerovi), prosle godine sam napravio 20 komada ali sto vise citam o tim polunastavcima stekao sam misljenje da ako su polunastavci onda trebaju biti i visine koja ogovara 1/2 sistema sa kojim pcelarimo u mom slucaju sa LR a to bi bilo onda 121 mm jer nam to otvara mnogo mogucnosti i razne kombinacije u koristenju istih.

[Marin]

Ahmete,
podržavam da bude puno kombinacija i treba tako ,ali prije toga dva osnovna pravca :
1. plodišni ramovi i 2 . medišni ramovi - bez obzira na visinu .
Ja još nemam taj način , ali sve planirane aktivnosti i neke restauracije zanavljanja pčelinjaka će ići u tom pravcu -ukoliko se mognem rješiti varoe bez toksičnih tretiranja .
Moj savjet je ako si već počeo sa tim višim polunastavcima (Venerovim ) nastavi i dalje .

[Stipo]

Ahmete,
podržavam da bude puno kombinacija i treba tako ,ali prije toga dva osnovna pravca :
1. plodišni ramovi i 2 . medišni ramovi - bez obzira na visinu .
Ja još nemam taj način , ali sve planirane aktivnosti i neke restauracije zanavljanja pčelinjaka će ići u tom pravcu -ukoliko se mognem rješiti varoe bez toksičnih tretiranja .
Moj savjet je ako si već počeo sa tim višim polunastavcima (Venerovim ) nastavi i dalje .

Ja mislim da riješenja ima kad je u pitanju čišćenje varroe bez otrova.
Pogledaj koliko sam varroe očistio s BeeVitalom u 9 pčelinjih društava. Jesenji tretmanje je uništio 8703 varroe + završni tretman kada nema legla 7173. Sve piše na linku:
http://www.limed.ba/Test%20BeeVital%20Hive%20Clean.html
Cijelu godinu do primjene BeeVital-a ih nisam ničim tretirao niti izrezivao trutovsko leglo.
Sva su društva i dan danas živa i sve matice na broju. Istina je da su zbog velike zaraženosti sva društva dobro oslabila, ali ni jednom društvu brojno stanje nije kritično.

[Ahmet]

Ahmete,
podržavam da bude puno kombinacija i treba tako ,ali prije toga dva osnovna pravca :
1. plodišni ramovi i 2 . medišni ramovi - bez obzira na visinu .
Ja još nemam taj način , ali sve planirane aktivnosti i neke restauracije zanavljanja pčelinjaka će ići u tom pravcu -ukoliko se mognem rješiti varoe bez toksičnih tretiranja .
Moj savjet je ako si već počeo sa tim višim polunastavcima (Venerovim ) nastavi i dalje .

U svakom slucaju se mislim drzati tog pravila ali ovo sto se tice varoe je danas tesko rjesavati bez toksicinih tretiranja sto po meni i ne predstavlja problem ako se drzimo pravila da NIKAD to ne radimo dok su aktivna medista. Ja sam se prosle godine uspjesno borio protiv varoe sa proljetnim zatim jesenskim tretmanom varolikom i jednim tretmanom oksalnom kiselinom u 11 mjesecu u, sva tri slucaja medista nisu bila na kosnicama. Ove godine cu probati apiguardom mada sam cuo svakakve price o njemu ali napravit cu bar na dvije kosnice tretman cisto da steknem neko svoje misljenje o njemu.

[Samir]

Ahmete druže koliko sam ja upoznat Apigard pašteta košta oko 3 KM, a potrebno nam je dvije to ti dodje 6,00 KM po košnici.
Moje mišljenje da je za sada meni Bewital dovoljan, a bogme od Apigarda i jevtiniji.

[emkan]

Da osvjezim malo temu, zanima me kako su se pokazali polu nastavci .