DASKA z a LR i FA košnice i za nove hranilice

[senad]

Ako imaš dihtaricu i malo cekulara ispadne te povoljno.

[Stipo]

Za mene pilana izreže dasku od jednog cola široku 260mm i dugačku 4m osušim je i otjeran stolaru na blanjanje i kada sve zbroim i oduzmem komad daske me dođe oko 8KM. Kupio sam samo prvu košnicu i platio je 85KM sa 3 LR tjela, podnica, poklopac bez lima i 30 nesastavljenih ramova što je preskupo za tako malo djelova. U mojoj izradi kompletna košnica sa svim djelovima koje mora imati dođe me do 30KM. U svojoj radioni izradio sam frezu i cirkular podešen za izradu košnica pa za jedan dan mogu srezati brdo daske na mjeru. Čak i ispilavanje letvica za ramove ide prilično brzo. Imao sam i slike ali preformatiranjem kompijutora sve sam slike izgubio. Upravo sam nabavio novi kubik daske za podnice, hranilice i poklopce pa ću ponovo uslikati kako izgleda izrada pojedinih djelova. Moram napomenuti da sam napravio i stalak za sastavljanje tjela košnice slično kao kod Umelića. Takavim stalkom tjelo košnice može se sastaviti za 5 minuta bez greške.
Smatram da svaki ozbiljan pčelar mora imati bar osnovni stolarski alat i mašine i uz malo prakse sam će si moći rješiti mnoge probleme.

[senad]

Kod mene komšija ima profi stolarske mašine , odnesem mu na dihtanje, kad sve protjera kroz mašinu onda me pozove iradimo sa mojim metrom. )))))

Sve operacije uradimo zajedno i onda ja to odnesem kući i sastavljam . Zadovoljan sam , za sve što mi uradi naplati 2,5 km po nastavku. Mislim d a nije mnogo jer ima mnogo operacija .

Sve ostale djelove radim sam stim što okvirove kupujem i plaćao sam po 0.55 km Ne znam koja će ove godine biti cijena treba da kupim oko 800 - 1000 komada vjerujemd aneće biti skuplji od 0.60 km

Dok malo stanem na noge ja planiram da kupim kombinovanu mašinu onako malo više profesionalnu , misliom da se može dobrozaraditi i na košnicama i dojelovima z a košnicu . Do sad sam imao mnogo ponuda posebno za podnjače sa hvataćem polen međutim nemogu ja to za sada stići sve jer imam i drugih obaveza.

[Stipo]

NIsam bacao računicu koliko mene dođe jedan okvir. Zahvaljujući kombinirki koju sam ja napravio izrada bočnih stranica ide sa 8 prelaza preko noža s tim da su 3 reza zajednička za 22 boka.
Oblanjatu dasku od 36 mm stolarske klase bez frži platim 25 KM isječem na dužinu rama od 230mm i tako dobijem 17 daščica širine 250mm koje Na strani gdje su godovi protram po sredini frezom s obje strane i tako napravim žlijeb širok 20 mm i dubok 10 mm. To sve izrežem na letvice debljine 10 mm i od jedne daske dobijem 374 boka za ram. Na frezu stavim jednu ploču specijalno napravljenu za sužavanje tih letvica i s obje strane suzim za 4 mm 2/3 i dobijem pravi oblik te bočne letvice koji je gore ostao na 36 mm a dole 28 mm. Ne računajući struju i 2 sata rađe po jednom ramu me bočne letvice izađu manje od 0,14KM. Ne vjerujem da me gornja i dojnja letvica dođu više od bokova jer daska za te preostale letvice je više nego duplo jeptinija, a izrada je puno brža i jednostavnija. Zbrajajući sada sve ovo mene u mojoj izradi i ram dođe duplo jeptiniji nego na tržištu. I vidiš da mi se debelo isplati što sve radim svojom rukom. Naravno da se moja mašina ne može mjeriti sa tvorničkom jer ja puno vremena trošim dok naštimam određenu operaciju. Djelove koje izradim ne zaostaju od onih koje je napravio profesionalni stolar. Gušti su gušti ... Potpuni sam svoj majstor.
Senade nemoj žaliti uložiti u alat jer dobar alat donosi majstoru i zaradu.
Šta bi mi reko EmirH da mene košnica ne košta ni 30 KM. Razlika od prodajne cjene je moj rad. Ja ne znam za koliko se kod vas prodaju nove košnice ali kod nas se može kupiti od 60 do preko 100 maraka što zavisi šta sve ide sa njom i koliko se komada kupuje.

[senad]

KOd vas vjerovatno jevtinija daska, i zaista toje povoljno.
Zamisli sada da ja na svakom okviru uštedim 0.10 km to bi bilo na 1000 okvira 100 km.
Svakakod aima računice . Kada se serija radi ond uopte nije bitno koiko ćeš vremena ostati dok zamjeniš alat. Naj važnije je da ono što zamisliš odradiš a tu je svakako i ono čovjkovo unutrašnje zadovoljstvo,

Cijene košnica su uglavno kreću kao šo si naveo stim što se meni nesviđaju krovovi , hranilice i podnjača kod većine što proizvode košnice

[ErminH]

posto vidim da imate dosta iskustva oko pravljenja kosnica i njenih djelova,bilo bi onda lijepo da meni i ostalim pocetnicima,koji bi htjeli da se bace na posaao oko izrade kosnica,da stavite slike masnina i ostale popratne opreme,a i video ako moze i naravno savjeti i sve ostalo,koje bi nam olaksale pocetak!

[Stipo]

Šteta što sam ovog ljeta potrošio svu dasku kada sam napravio 45 LR tjela i 15 tjela za rnukleuse od 5 ramova. Sve postupke rezanja, frezanja i sastavljanja bio sam ulikao i pohranio u na c disk na kompu koji je otkazao pa sam morao kupiti novi i ponovo podići sustav. Ma nisu samo propale slike nego i dosta drugih dobrih stvari najviše mi je žao u bokmarks postavljenih stranica o pčelarstvu a njih je bilo zaista mnoga do sada ih nisam uspio pronaći ni pola.
Šta je tu je... Prošli tjedan sam nabavio novi kubik daske. Početkom proljeća kada se daska osuši ako bude zdravlja nastavit ću sa rađom i bit će mnogo slika. Planiram raditi poklopce, visoke AV podnice, polenarnike i bar 300 ramova i bar 10 razdjelnih dasaka za dvomatišna drutva.
Planiram kupiti i veliki ručni cirkular za kojeg ću napraviti stalak po kome ga mogu precizno gurati naprijed nazad bar 50 cm. Sve ću to ljepo uslikati i ovdje postaviti neka ljudi gledaju.
Čim uhvatim vremena uslikat ću nekoliko slika o mojim ručno rađenim pomagalima.

[ErminH]

Šteta što sam ovog ljeta potrošio svu dasku kada sam napravio 45 LR tjela i 15 tjela za rnukleuse od 5 ramova. Sve postupke rezanja, frezanja i sastavljanja bio sam ulikao i pohranio u na c disk na kompu koji je otkazao pa sam morao kupiti novi i ponovo podići sustav. Ma nisu samo propale slike nego i dosta drugih dobrih stvari najviše mi je žao u bokmarks postavljenih stranica o pčelarstvu a njih je bilo zaista mnoga do sada ih nisam uspio pronaći ni pola.
Šta je tu je... Prošli tjedan sam nabavio novi kubik daske. Početkom proljeća kada se daska osuši ako bude zdravlja nastavit ću sa rađom i bit će mnogo slika. Planiram raditi poklopce, visoke AV podnice, polenarnike i bar 300 ramova i bar 10 razdjelnih dasaka za dvomatišna drutva.
Planiram kupiti i veliki ručni cirkular za kojeg ću napraviti stalak po kome ga mogu precizno gurati naprijed nazad bar 50 cm. Sve ću to ljepo uslikati i ovdje postaviti neka ljudi gledaju.
Čim uhvatim vremena uslikat ću nekoliko slika o mojim ručno rađenim pomagalima.

Drzim te za rijec!..kad si vec spomenuo dovomaticno pcelarenje,interesuje me,ako ces koristit Venerov metod,kako ces uvesti polunastavak u drustvo tj kako ces ga dodati a da ga pcele izgrade.Ovo me interesuje jer cu poslije krajnje pase Iduce godine ABD formirati dvojno drustvo po Venerovoj metodi.S tim da bih ta 2 polunastavka,koja su mi potrebna prvo dodao ovim drustvima koje posjedujem,i to za vrijeme vocne pase...Da libi ovo uspjelo!...
P.S
Citao sam mnogo o dvomaticnoom pcelarenju ,ali postoji puno stvari koje me interesuju i koje mi nisu jasne,tako da cete mi nadam se pomoci

[Stipo]

Vosak proizvode pčele stare od 12-18 dana starosti, a da bi izgrađivale saće potrebna je nektarna paša. Dvomatično društvo čine uglavnom pčele izletnice. Zbog velikog broja pčela u tom društvu koje obično ima i preko 100 000 pčela velik je i broj mladih pčela koje moraju biti stalno zaposlene da društvo nebi dobilo rojevni nagon. Ja sam dvije godine imao 4 dvomatična društva koje mi je donosilo ogromne količine perge da naprosto nisam znao šta ću sa njom. U 4 dvom. društva preko 120 okvirova. a tada sam imao samo 10 košnica nisam znao gdje ću sa tolikom pergom meda je bilo po 20-tak kg. Zamisli društvo koje ima 7LR tjela. Kada uđeš u takvu košnicu sve se crni oko tebe od puste pčele. Satne osnove dodavat ćeš u donje i u gornje plodišre. Ako nema mjesta u plodištima dodat ćeš medni nastavak ispod razdjelne daske, a između njega i dojneg plodišta uokvirenu matišnu rešetku sa malim letom. U taj nastavak prebacit ćeš sav med iz dojnjeg plodišta i svo zatvoreno leglo iz oba plodišta.
Dvo matično društvo ima 2 matice odvojene razdjelnom daskom koja u sredini ima duplu mrežu od 20 puta 20 cm i razmaka 14 mm i ima 4 otvora za ulaz pčela. Da bi to razumio Uslikat ću pa ću to pokazati kako to izgleda. Starija matica stavlja se na podnicu u dva LR nastavka na to iđe razdjelna daska pa drugo plodište gdje je mlađa matica.
Tko hoće formirati dvomatično društvo sada dolazi to vrijeme čim pčele zbog hladnog vremena ne budu izlijetale 15 dana stavit ćemo lagano bez lupanja dvije košnice jednu na drugu. Nakon toga kada vrijeme otopli i pčele budu izlijetale vani uklonit ćemo iz gornjeg društva podnicu i ispod nje poklopac i staviti razdjelnu dasku. Takvo društvo u proljeće ima buran razvoj i potroši manje meda za zimnicu. Tko se bavi dvomatičnim pčelarenjem mora imati dovoljno rezervnih matica. Objasnit ću zašto drugi put.

[ErminH]

Vosak proizvode pčele stare od 12-18 dana starosti, a da bi izgrađivale saće potrebna je nektarna paša. Dvomatično društvo čine uglavnom pčele izletnice. Zbog velikog broja pčela u tom društvu koje obično ima i preko 100 000 pčela velik je i broj mladih pčela koje moraju biti stalno zaposlene da društvo nebi dobilo rojevni nagon. Ja sam dvije godine imao 4 dvomatična društva koje mi je donosilo ogromne količine perge da naprosto nisam znao šta ću sa njom. U 4 dvom. društva preko 120 okvirova. a tada sam imao samo 10 košnica nisam znao gdje ću sa tolikom pergom meda je bilo po 20-tak kg. Zamisli društvo koje ima 7LR tjela. Kada uđeš u takvu košnicu sve se crni oko tebe od puste pčele. Satne osnove dodavat ćeš u donje i u gornje plodišre. Ako nema mjesta u plodištima dodat ćeš medni nastavak ispod razdjelne daske, a između njega i dojneg plodišta uokvirenu matišnu rešetku sa malim letom. U taj nastavak prebacit ćeš sav med iz dojnjeg plodišta i svo zatvoreno leglo iz oba plodišta.
Dvo matično društvo ima 2 matice odvojene razdjelnom daskom koja u sredini ima duplu mrežu od 20 puta 20 cm i razmaka 14 mm i ima 4 otvora za ulaz pčela. Da bi to razumio Uslikat ću pa ću to pokazati kako to izgleda. Starija matica stavlja se na podnicu u dva LR nastavka na to iđe razdjelna daska pa drugo plodište gdje je mlađa matica.
Tko hoće formirati dvomatično društvo sada dolazi to vrijeme čim pčele zbog hladnog vremena ne budu izlijetale 15 dana stavit ćemo lagano bez lupanja dvije košnice jednu na drugu. Nakon toga kada vrijeme otopli i pčele budu izlijetale vani uklonit ćemo iz gornjeg društva podnicu i ispod nje poklopac i staviti razdjelnu dasku. Takvo društvo u proljeće ima buran razvoj i potroši manje meda za zimnicu. Tko se bavi dvomatičnim pčelarenjem mora imati dovoljno rezervnih matica. Objasnit ću zašto drugi put.

Ok stipe,Ali samo da nsto kazem u vezi razdjelne daske!

Postoji razdjelna daska koju Ferid Velagic koristi i koju je i patentirao .Ona ima 4 leta tj na lijevoj i desnoj strani po 2 leta koja su jedno ispod drugod i razmak izmeddju njih je oko 5 do 10 mm.ALi postoji i tkz Snelgrova daska koju koristi Ivan Vener i koju je patentirao ,ali ona ima 5 leta,4 leta na prednjoj strani i jedno na sredini sa zadnje strane,duplo je tanja od Ove prve razdjelne daske! Znaci ja bih koristio Snelgrovu dasku,i radio bih po Venerovoj metodi ,tj 2 polunastavka i 2 LR tjela. i kad nastupi pasa,ubaciju se LR nastavci ,na mjesto koje si ti rekao u svom izlaganju! I da napomenem samo da bih ja formirao ovakvu kosnicu iduce Godine ABD... Tako da bi imao 3 LR kosnice s 1 maticom i 1 LR kosnicu s 2 matice .....Valjda si me Shvatio !...

i jos nesto,Kako 7 LR tjela,OVo pitam zbog toga sto i s Dvomaticnim nacinom Pcelarenja i od Ferida I od Venera ,kosnica max LR nastavaka moze imati 6 i to za vrijeme GLAVNE PASE!
tj Po Feridu: 2 LR nastavka plodise, 3 LR nastavka Mediste i 1 LR nastavak Drugo gornje plodise.


I jos nesto da te pitam: RAzlika Venerovog nacina dvm. pcelarenja od Feridovog , Je u tome sto U venera plodiste uvjek je na 1 nastavku....A u Ferida prvo plodiste je na 2 nastavka.....Sta ti mislis sto je ovo ovako!

[Stipo]

Zašto Ferid koristi deblju dasku naveo je da se matice mogu dodirnuti kroz duplu mrežu ako su bliže od 14 mm i da je to najčešći razlog što neka od njih nestane.Ja radim po feridovoj metodi.

Što se tiče 7 tjela to sam dosegao druge godine i nisam imao nikakvih problema osim što je to previše sanduka i prevelik unos polena, a nisam imao prikupljače. Medilo je malo a obe matice su imale puno legla svaka sa po 10-12 okvira. Da sam imao rezervne matice od 4 dvomatična društva bi sigurno formirao desetak novih rojeva. Pošto sam to radio eksperimentalno prvi put naravno da sam uvidio greške i nedostatke. Primjetio sam da i Feridova razdjelna daska takođe ima nedostatke naročito kada moramo na gornje plodište staviti drugi nastavak. 1 mali letni otvor ne može primiti velik broj pčela pa se stvori brada. Ferid ne navodi u toj knjizi ni kako je rješio problem sa prevelikom vlagom koja se javlja u gornjem plodištu čak i usred ljeta a poklopac sav mokar kad ga podignem sa njega kaplje voda. Stimulativno prihranjivati dojne društvo je naporno jer se uvjek mora skidati gornje plodište da bi se dodala pogača što je kod većeg broja dvomatišnih društava prilično naporno.
Dobro sam razmislio i odlučio sam se pripremiti za taj način pčelarenja jer je zbog znatno bržeg razvoja i većeg unosa jako privlačno. Što se tiče vernerovog načina o njemu ne mogu pričati jer ga nisam probao.

[ErminH]

Zašto Ferid koristi deblju dasku naveo je da se matice mogu dodirnuti kroz duplu mrežu ako su bliže od 14 mm i da je to najčešći razlog što neka od njih nestane.Ja radim po feridovoj metodi.
[url]http://i749.photobucket.com/albums/xx134/uskok_photo/DSC05008-1.jpg[/url]
Što se tiče 7 tjela to sam dosegao druge godine i nisam imao nikakvih problema osim što je to previše sanduka i prevelik unos polena, a nisam imao prikupljače. Medilo je malo a obe matice su imale puno legla svaka sa po 10-12 okvira. Da sam imao rezervne matice od 4 dvomatična društva bi sigurno formirao desetak novih rojeva. Pošto sam to radio eksperimentalno prvi put naravno da sam uvidio greške i nedostatke. Primjetio sam da i Feridova razdjelna daska takođe ima nedostatke naročito kada moramo na gornje plodište staviti drugi nastavak. 1 mali letni otvor ne može primiti velik broj pčela pa se stvori brada. Ferid ne navodi u toj knjizi ni kako je rješio problem sa prevelikom vlagom koja se javlja u gornjem plodištu čak i usred ljeta a poklopac sav mokar kad ga podignem sa njega kaplje voda. Stimulativno prihranjivati dojne društvo je naporno jer se uvjek mora skidati gornje plodište da bi se dodala pogača što je kod većeg broja dvomatišnih društava prilično naporno.
Dobro sam razmislio i odlučio sam se pripremiti za taj način pčelarenja jer je zbog znatno bržeg razvoja i većeg unosa jako privlačno. Što se tiče vernerovog načina o njemu ne mogu pričati jer ga nisam probao.

Stipe imam ovu knjigu,procitao sam je....I puno sam razmisljao kako cu obavljati prihranu donjeg drustva,ma da se radi o cvrstoj ili tecnoj hrani,TAako da sam razmisljao da nesto iskombinujem od ove 2 postojece R.D......
OPIS :
Uglavnom imaala bi 5 leta....Bila bi visine kao Feridova R.D...Ali imala bi sa zadnje strane ulozak kao U AV podnica .TAj bi ulozak isjekao u sredini radi gornje mrezice,tako da bi toplota mogla opet ravnomjerno ic,a okolo bi dosla pogaca ,ravnomjrno po lesonitu ,kroz taj otvor bi pcele uzimale pogacu a i kroz druge otvore koje bi napravio na tom ulosku....A za prihranu tecnom hranom,Bilo bi dobro da napravim podnjacu koju postar koristi.U nju moze stat mala posuda,u koji naspemo sirup i pcele to uzimaju.Tako Postar radi.

[ErminH]

stipe sta mislis bil moglo ovako,moram te napomenuti jer vidim da neodgovaras ...i da li bi se ovakvo dvojno drustvo ,preslo u rojevni nagon ako bi isao samo na BAGREM i na Livadu,tj da li bi preslo u rojevni nagon u periodu izmedju ove dvije pase,ili bi ipak morao formirati oplodnjake?

[Stipo]

Ako nema paše rojevi nagon će izostati sigurno. A da bi izbjegli taj nagon prvo moramo imti matice koje nisu tome sklone pa ako u takvom društvu mlade pčele dovoljno zaposliš oko izgradnje saća tih problema nebi trebalo biti. Jer rojevi nagon izazivaju pčele kada nemanju šta raditia imaju dovoljne zalihe i meda i polena. Zato kod povećanog unosa nektara iznad plodišta uvjek treba biti dovoljno praznih okvirova bez meda i satnih osnoiva. Ako ti se uljene pčele i ako ima dobra paša one neće donositi puno meda jer imaju privid iznad legla da imaju puno hrane iako je treći nastavak potpuno prazan. Zato im taj med treba podići u treći nastavaka i iz plodišta sav med.Time ćemo matici ostaviti dovoljno prostara da zalježe punom parom. Tako ćemo dodatno zaposliti mlade pčele. Kada zamedi bagrem unos meda može biti velik moramo poduzeti date mjere da ne dođe do blokade matice što može izazvati rojevi nagon: o ovome bi možda Senad mogao više reći on je iskusniji u bagremovoj paši. Nekad se desi iako smo poduzeli sve mjere da do rojevog nagona ne dođe poneko druđtvo se ipak izroji. Takvim društvima treba zamjenuti matice dobrih ne rojevnih osobina. Ja sam pčelar 10 godina i samo sam u svom pčelinjaku imao 3 roja i to kada sam htio izazvati namjerno rojenje. Znači u mene su ne rojevne matice. Isto pravilo vrijedi iza dvomatično pčelarenje. To pčelarenje traži malo više rada oko košnica jer se sve dešava brže nego u jednomatišnom društvu a i same matice zbog većeg polaganja jaja brže se iznesu pa ih treba češće mjenjati Naj bolje svake godine.

[Stipo]

Odgovor ErminnH-u .Visoka AV podnica bi rješila problem prihrane sirupom dojneg društva u dvomatičnom pčelarenju naročito pripremu hrane za zimu. Nije loša ni ta tvoja ideja za razmisliti a pošto je to tvoja ti napravi i uradi kako si naimio ispravi ako iima nedostataka i objavi ovdje ako budeš zadovoljan.
Ja ću pod sve košnice podmetnuti visoke podnice visine 14cm sa mogućnošću ubacivanja polenarnika jer prateći ovih 10 godina čini mi se da bih više prihoda od pčela imao na polenu nego na medu jer kod mene zamedi jednom u 5 godina, a svake 3-će godine ne skupe meda ni za zimnicu. Na drugim pčelinjacima kod manje aktivnih pčelara stanje bude još gore. Poznavao sam pčelinjak koji je imao 140 košnica , a prezimila samo jedna. Žao mi je svakog pčelara koji ima veće gubitke. To je dokaz da se ne može masovno baviti pčelarstvom iz hobija. Naročito u dvomatičnom načinu pčelarenja. Ja sam se do sada pčelarstvom bavio iz hobija pošto sam radio u pčelinjaku sam mogao biti samo vikendom ili radnim danom kasno po podne a to je za dobro pčelarenje premalo vremena. Mislim da ću iduće sezone u invalidsku penziju pa ću imati dovoljno vremena za svoje pčele Bar oniliko koliko mi zdravlje dozvoli. Ebiga prometna nezgoda koju sam krajem ljeta imao dobro me je polomila.