Da ne odgovaram u Stipinom dnevniku, odlučio sam da uradim to ovdje uz dodatno obrazloženje . Nije prevelika doza za pčele jer Talijani rade sa 6 % , kao iNedim je napisao/la:...ja bi jos volio neki konkretniji odovor na pitanje "DA LI JE OTOPINA OD 4,5% OKSALNE PREVELIKA DOZA ZA PČELE"???
Slovenci , koji su kako sam čitao radili i sa 7 % . Međutim kako to možda, nije dovoljno objašnjenje , a ovo su "eksperimenti " tada ću ponovo objasniti tekst
iz Pčelara br. 1 iz 2007 god. pod naslovom " Konačno je određena otrovnost oksalne kiseline za varou i pčelu .
Pčele su zatvarane u Bentonov kavez (kavez za matice ) poslje smirivanja sa CO 2 nanošena je oksalna kiselina na abdomen pčele u količini od 100 , 200 , 400,800, 1600 i 2000 mikrograma (mikrogram , milioniti dio grama ) .
Sve pčele su bile mrtve nakon 72 sata sa količinama od 400 do 2000 mikrogr.
Sa istim dozama pčele bi ostajale žive unutar 24 i 48 sati. Sa 100 mikgr. pčele su ostajale žive duže od 72 sata i uzeli su to kao sigurnu dozu za pčele .
Esperimentišući došli su do rezultata da pčela na 72 sata strada od doze koja je 195 mikgr.
Varou su stavljali u epruvete u koje su prethodno stavljali oksalnu kiselinu u acetonu. Epruvete su valjali da se pravilno razlije pozidu epruvete,a zatim je isparen aceton i ostala čista o.k.
Koncetracije su bile 0,0 , 0,5 , 15,5 , 50 , 150 i 500 mikgr. Po deset varoa je unešeno u tamnu bočicu i držano u inkubatoru na temperaturi 26°C i relativne vlažnosti 90 %
Smrtnost varoe je ustanovljena poslje 24 sata ,pregledom pod mikroskopom . Smrt pčele je dređivana po količini oksalne po pčeli na 72 sata , a za varou količina oksalne po cm kvadratnom u roku 24 sata .
Tako se došlo do rezultata da varoa ugiba pri koncetraciji oksalne u bočici od 5,12 mikgr. , a preračunom površine bočice došlo se do toga da je to 0,26 mikgr./ cm kv. Odnos smrtosti za pčelu i varou je 195 : 0,26 = 753 puta .
Prije američkog ispitivanja Milani (vjerovatno Talijan) je 2001. utvrdio da je doza za 50% varoe smrtna u roku 4 sata od 1,9 mikgr/ cm kv.. Po ovome je odnos 195: 1,9= 102 . Razlika u roku kod Milanija je to 4 sata u odnosu na 24 u američkom ispitivanju .
Kad pogledamo doze kojima mi tretiramo , a to su od 2,5 do 4 % lako je izračunati koliko ima oksalne u 5ml. koliko ide po punoj ulici i ukoliko uzmemo da puna ulica ima minimum 2.000 pčela slijedi ovaj račun : 2,5% = 25gr o.k./ 1 l sirupa .To je 25.000 000 mikgr. U 1 ml ima 25.000 mikr. , a u 5 ml 125.000 mikr.
Kad to podijelimo na 2.000 pčela dobijemo da je to 62,5 mikgr. .
U 5 ml 3,5 % o.k. ima 175.000 mikgr što po jednoj pčeli izlazi 87,5 mikr .
Za 4% / je 100 mikgr.
Za 4,5 % je 112,5 mikgr.po pčeli , a za 6 % je 150 mikgr po pčeli.
Neko će primjetiti da su ova zadnja dva rezultata veća od 100 mikgr. koliko je sigurno po pčeli.
Tačno ali ni 2.000 mikgr. nije naudilo pčeli u roku 48 sati . S druge strane ,također je primjetno ono što je i Stipo vidio i ranije da su ovo svejedno vrlo velike količine OK za varou . Tačno ali isto tako je utvrđeno da je isparljivost oksalne kiseline toliko mala da nemože nauditi varoi ni u mnogo većim količinama , znači da varoa mora imati direktni kontakt sa oksalnom kiselinom i tada joj ona djeluje na njena osjetila.
Na kraju je pitanje zašto ja uvijek idem sa manjim količinama oksalne kiseline , kad veći postotak neće nauditi pčelama , a sigurnije će oboriti varou ?
Kako sam rekao želim koliko je moguće manje nanjeti štete pčelama , a da budem siguran da može značajno oboriti varou . S druge strane uvijek sam vjerovao da pri manjem postotku o.k. postoji mogučnost da će pčele kod čišćenja uzimati nešto sirupa . Da li to rade neznam ali ako uzimaju tada postoji mogučnost da ni hemolimfa ne odgovara varoi i da tada postoji produženo djelovanje oksalne kiseline , što preko varoe na pčelama što preko legla . Kod mene varoa još otpada , danas 20. 10 ćak više nego prije dva dana . Dali to ima veze sa ovim što sam pisao neznam ali ćak i na ovim zrelim varoama koje padaju nađem poneku nagriženu , a i dosta oklopa bez tijela . Sve će se vidjeti kod sljedećeg tretiranja .