Ajmo jos malo o varoi

Re: Ajmo jos malo o varoi

PostPostao/la Stipo » 16 tra 2012, 00:31

Odlično iznešeno o varroi i slažem se sa većinom konstatacija. Neću cjepidlačiti o sitnicama ali u suštini to je tako nekako kako si iznio. Doista tko god pročita ovo što si ti Zvones napisao svatit će što ja radim one tretmane protiv varroe da ne pominjem čime.
Biološkim sredstvima ne moženo tući varrou sa velikim uspjehom dok je ona u leglu ali biološkim sredstvima možemo tući varrou koja je na pčeli i stalno je rušiti u trajanju od 3 do 4 tjedna. Tako dok ženka varroe dozrijeva i živi par dana na pčeli tada je možemo oboriti i tako stalno nekoliko tjedana dok ne izađe i zadnje leglo i u njemu varroa. Kojim sredstvom tući varrou u vrijeme intenzivnog razvoja. Mislim da znate na koje sredstvo mislim. Dali ima nešto drugo ja mislim da nema boljeg i univerzalnijeg sredstva od onoga što ja koristim.
Evo i BH Pčelar je doznao o čemu je riječ. Uzmite ovaj broj BH Pčelara.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit Clean Koristim samo Bio Vit Clean
Avatar korisnika
Stipo
Aktivan
 
Postovi: 2809
Pridružen: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno

Re: Ajmo jos malo o varoi

PostPostao/la zvones » 20 svi 2012, 13:55

Prvo da objasnim zašto nisam odgovarao na zadnje postavljena pitanja o oksalnoj kiselini . Razlog je jednostavan , postavljena su podforumu o eko-organskom
pčelarstvu . Obzirom da postoji podforum " Varoa " smatram da tu možemo pisati sve što ide uz taj pojam , a ima već dosta toga napisano . Posebno je u ovoj
temi "Ajmo jos malo o varoi " , počevši od njenog pokretaća Kreše, pa preko svih učesnika , na samo dvije stranice napisano toliko značajnih stvari, od razvoja
varoe ,njenih slabih i jakih atributa do prijedloga tretiranja, tako da bih rekao da neznam forum ili bilo koje druge stranice gdje je to učinjeno sveobuhvatnije.
Tvrdim da će se značaj ove teme stvarno vidjeti tek u narednim periodima i zato ponovo i pišem u ovoj temi .
Posebno je pitanje, zašto bi ja trebao odgovarati na pitanja o oksalnoj kiselini ? Koji je moj interes ? Toliko sam toga pisao o tome da ponovljena pitanja nemaju
nikakvog smisla, jer znači da se to nije čitalo . Ako netko traži iskustvene podatke od mene , a ja sam o tome pisao , to znači da mi nevjeruje . Zašto bi mi sad
netko vjerovao , kad nije ranije ? Pregledi foruma , a pogotovo pisanje mi oduzimaju puno vremena, tako da sam to već značajno smanjio i sad bih još trebao
nekoga ponovljeno uvjeravati u nešto . Neka hvala, :D .
Posebno je pitanje prozivanje Senada, jer ispada da je on bio na mojoj strani, pa ste strane pisao i zaštitnički u vezi mene i oksalne kiseline. U našim razgovorima
uživo i o raznim stvarima u pčelarstvu, itekako bi znao reči "to nije tako " i ja sam istog momenta znao da je u pravu . Iz istog razloga kažem, da Senad nije mislio
da je ispravno ono što je pisao , on to nebi ni napisao . O tome dali je on u pravu ili ja naravno može se sporiti, kao i sa bilo kim drugim, ali to možemo činiti kao
dodatak dosadašnjem znanju i na korist svima koji učestvuju ili prate ovaj forum .
Ja sam odavno odlučio da nepišem loše o bilo kojem sredstvu za tretiranje bez obzira na moje osobno mišljenje. Ipak ne mogu izostaviti neke nedosljednosti koje
se pišu posebno o oksalnoj kiselini . Kao prvo uporno se spominje relativno mali postotak uspješnosti do najviše 50% u ljetnom tretmanu oksalnom kiselinom .
Zanimljivo je da se pritom uvijek misli na jedan tretman . Volio bih da mi netko spomene, koje drugo sredstvo ima veći učinak u ljetnom tretmanu, ako se aplicira
samo jednom . Dakle bez ičega lošeg o sredstvima, mravlja čiji su največi zastupnici od Slovenije , preko razvijenih zemalja Evrope se aplicira višekratno . Razne
letvice stoje u košnici najmanje dva mjeseca , a u razgovoru sa nekim kolegama saznao sam da ima i onih koji ih drže do proljeća . Sredstva za zadimljavanje se
upotrebljavaju višekratno poslje zadnjeg vrcanja svaki treći ili četvrti dan i po 15 do 20 dimljenja . Padne i na hiljade varoa, a ako nije tako nevalja sredstvo i
koristi se kontrolno . Ništa neću reči o sredstvima , ali zanimljivo nitko o rupicama na pčelama i ne razmišlja niti ih spominje .
Mnoga sredstva, kao što su mravlja, timol , letvice bez obzira na kojoj bazi pčele nastoje neutralisati propoliziranjem. Sredstva za zadimljavanje nastoje izventilirati .
Što im god smeta ako mogu izbaciti, to izbace i koliko znam to se zove čišćenje .
Kad se piše o oksalnoj kiselini, treba imati u vidu da postoji više načina tretiranja, a to su : sublimiranje , špricanje , nakapavanje , a ima i napušteni četvrti način .
Sublimiranje (prevođenje iz čvrstog u gasovito stanje) ili zadimljavanje oksalnom kiselinom je više puta spominjano od onih koji se smatraju ozbiljnim naučnicima kao
poželjno višekratno ljetno tretiranje protiv varoe. Ja sam ga u startu odbacio, jer ne želim sebe niti bilo koga dovoditi u poziciju da ima i mali postotak opasnosti,
također da se oblačim kao kosmonaut ili da razmišljam odakle vjetar puše . Špricanje nije previše popularno i također sam odbacio zbog vađenja i špricanja svakog rama
i mogučnosti da vjetar nanese čestice prema licu. Kad se govori o nakapavanju , ja radim sa 3,5 % i manje. Utvrdio sam da manje od 2,5 % obara kvalitet tretiranja i da
ispod toga ne treba ići. Važniji od ovih postotaka su podatci koliko kiseline ide u 1 L sirupa. Pa tako za naša područja i za sivku je ustanovljeno da se odlični rezultatisa
35 gr. o.k./ L sirupa. U Sloveniji i Italiji se sirup spravlja sa 60 do 70 gr./L sirupa. Ranije sam pisao, a sad ponavljam . Ako se uzme u odnos 35gr i 70 gr, to je računski
dva puta, ali radi se o kiselini, što je postotak veći to se njeno dejstvo značajno povećava . Ovdje uz sve poštovanje koje imam prema njemu , moram spomenuti Stipu .
Naime on često spomene čistu oksalnu kiselinu . Naime oksalna kiselina koju mi upotrebljavamo često se spominje kao dihidrat . U svojoj molekularnoj formuli ima i dva
molekula vode , što čini nešto malo manje od trećine njene težine . Tako prema računici 35 gr o.k./L sirupa nije 3,5 % , nego 2,5 % . Šta je možda sporno u Stipinom
pisanju . On spominje koktel koji je pravio i koliko se sjećam spominje 4 % čiste oksalne kiseline . E sad možda ja griješim ali to bi moglo biti i više od 60 gr/L sirupa .
Ako se tom koktelu doda još mravlja i limunska kiselina, ukupni postotak kiselosti je još samo veći, nikako manji .
Četvrti, zaboravljeni način je tretiranje prahom oksalne kiseline . Da u bivšem SSR-u su pčele tretirali direktno posipanjem praha oksalne kiseline po njima i to nije bilo
ispitivanje, nego odobreno od Instituta i odgovarajućeg ministarstva.
O Kakvom kumulativnom dejstvu pričamo ? Sva tretiranja do polovine osmog mjeseca su po ljetnim pčelama .Zimske pčele iako zanešene u drugom dijelu sedmog mjeseca
će se izlijegati uglavnom u drugom dijelu osmog i kasnije, tako da jedino možemo pričati o kumulativnom djelovanju na maticu, a o njoj se niko ne brine drugim višekratnim
tretmanima , pogotovo zadimljavanjem .
Kad se spominje hitin, nemože se nikako uspoređivati sa našom nježnom kožom .To je u doslovnom smislu pčelinji oklop . Koliko znam varoa ga nemože probiti i zato bode
između segmenata gdje je tanje elastično tijelo . Sad tu bih bez detaljnih objašnjenja usporedio 3,5 % oksalnu kiselinu sa onom kod sublimiranja uz temperature blizu
200 ° C i pare mravlje kiseline uz pitanje dali je zaista toliko jako tih 3,5% o.k. i uz kumuliranje za hitin pčele, a eto mogle bi se oprati ruke njom (o drugom ne govorim) ?

Zbog svega i upoznavajući varou shvatio sam i ono što sam ranije znao i što svi tvrde , da se najlakše riješiti varoe kad nema zatvorenog legla legla . Za zimski tretman svi
znaju , a da se to može učiniti i ljeti nisam razmišljao ( od šume se često ne vidi drvo ) . Promjenu , kako sam pisao, slaganje kockica je učinilo Sevićevo predavanje u
video prikazu . Tu ima ponešto što se nekima neće dopasti , ali ja to predavanje gledam u pčelarskom smislu i kažem da je odlično . Ono što će nekom smetati lako je
otkloniti , tako što se mišem onaj kružić pomakne na 6 minuta i odatle gleda predavanje. Naravno ko god ima neograničen downloads može skinuti predavanje , a ja ih imam
toliko da ih ne mogu niti pregledati sve.
Ja sam to predavanje naveo zato što se radi o cjelogodišnjem pčelarenju i u sklopu njega je moguće tretirati pčele u fazi kad su bez legla ili sa vrlo malo legla . U vezi s
tim napominjem i temu ispod ove viewtopic.php?f=11&t=850 , gdje su dvojica vrlo poznatih pčelara iz Hrvatske Darko Vukašinović
i Damir Ban- ekomedo dali svoje razmišljanje i rekli zašto je značajno ranije tretirati, dakle prije nego krene uzgoj zimskih pčela , kako bi se varoa smanjila prije nego
krene njena eksplozija , a time joj umanjili šanse da se razmaše . Da ne bih kvario ono što su oni naveli ja nisam namjerno davao svoje komentare .
Ovdje bih posebno naveo i ono što je medonosa pisao u temi "Pčelarstvo u Njemačkoj" , video u kojem Liebig pokazuje tretiranje oksalnom i prepisku sa Blaškom:
medonosa napisao:zvones je napisao/la:Ja znam malo njemačkog ali iz nekih ranijih dana- školski .Naravno, ko će razumjeti dijalekte . Ipak, na prvom videu čini mi se da Liebig radi oksalnom i što
bi rekao kolega Marko mašala zasipa . Ja sam pisao da sam nekad tretirao sa više sredstva , ali ovo je prešlo sve norme . Nadam se da nisam pogriješio .
Na trećem videu ako se nevaram spominje timovar . Znam kako to srredstvo izgleda u originalu ali koliko vidim on nešto dimi . Molio bih za objašnjenje .

Zvones,u prvom videu Liebig zasipa sa 100ml,oksalne kiseline,a u trecem videu je samo prica o timovaru,dok sa dimilicom tjera pcelu sa satonosa,a dimilica se ugasila,pa on navalio!

Pa izgleda da sam ipak dobro razumio . Kad sam ja pisao da nije problem malo jače zasuti , bilo je dosta mišljenja da nisam sav svoj . Nije bitno jer i ja sad mislim da nije
potrebno pretjerivati iz raznih razloga . Ma i ja sam čekao thymovar i na kraju sam se pitao, jel on to dimi timolom . Sad mi je jasno, hvala .

Nema na cemu,njegovo misljenje je da ljetna pcela moze podnijeti oksalnu kiselinu i vise puta,ako ima mogucnost da leti(procisti seu prirodi-povracanjem)dok zimska pcela koja ne izlece moze podnijeti 1 tretiranje iz gore navedenih razloga! Citiram"U zimskom periodu dva puta tretiranje oksalnom moze biti jedanput previse"


Pošto se često u tekstovima navodi i neko značajno ime , pa eto Liebig u svakom slučaju ima ime koje se često spominje i citira , a nije ni Naneti za odbacit , a i on je
spominjao ljetno tretiranje o.k. nakapavanjem, tako da se moje pisanje može i izostaviti.
Niko ne kaže da se mora raditi kako to radi Sević , jer će mnogi vidjeti puno posla . Mnogi rade višekratna prevješavanja , demariranja i slično . Oni koji rade dvomatično
često mjenjaju mjesta plodištima, raskopavajući cijelu košnicu. Zar u svim tim slučajevu ne postoji mogučnost izdvajanja legla i time tretirati pčele bez njega . Ako se to
radi na početku neke paše, nismo ništa izgubili izdvajanjem legla, jer će se izletnice vratiti, a pčele na leglu i tako se bave uglavnom leglom . Time se povećava i mogučnost
povećanog unosa meda jer se društvo može orijentirati samo na to . Kasnije je lako pojačavati ta društva jer se ima ćim.
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
 
Postovi: 1289
Pridružen: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Ajmo jos malo o varoi

PostPostao/la pot » 21 svi 2012, 09:47

Iskreno, mene je Stepo nasekiro sa onih 50% učikom o.k ali kontam ima ljtna pčela pa je zalit više puta, na taj način uništit sto više varoe a poštedjet zimsku maltretiranja pa neka to bude jedno zaljevanje manje. Ja sam neka društva uradio po Sevićvoj metodi sad me intresuje koju količinu rastvora o.k da koristim, jer i rojevi koje formiram bit će po jedan pun LR sanduk, nemam dovojlno sanduka pa ću ih morat napunit i dali bi trbao tretirat proizvodna u ovom periodu mislim da nebi bilo loše (sve su ovo razlozi zbog koji me interesovala jačina drustava poslje ljtnog tretmana o.k i kasnijih tretmana), znam da to Sević ne radi vjerovatno zbog sredstva koje korist protiv varoe.
Što se tiče onih isparivača, ako tretiranje na taj način pokazuje bolji efekat od natapanja pčela.... vidio sam sinoć način gdje postiji cjev dužine oko 80 cm i na jednom kraju se zagrijava (da ne idem u detalje), kad bi cjev bila znatno duža pa recimo 1,5 m i koristila neso kvalitetnija zaštitna maska (koje koštaju od 30 do 60 KM) mislim da nebi bilo problema za čovjeka.
pot
Čita i piše, vrlodobar
 
Postovi: 355
Pridružen: 20 tra 2012, 16:47
Lokacija: Konjic, B&H

Re: Ajmo jos malo o varoi

PostPostao/la zvones » 21 svi 2012, 22:25

pot napisao:Iskreno, mene je Stepo nasekiro sa onih 50% učikom o.k ali kontam ima ljtna pčela pa je zalit više puta, na taj način uništit sto više varoe a poštedjet zimsku maltretiranja pa neka to bude jedno zaljevanje manje. Ja sam neka društva uradio po Sevićvoj metodi sad me intresuje koju količinu rastvora o.k da koristim, jer i rojevi koje formiram bit će po jedan pun LR sanduk, nemam dovojlno sanduka pa ću ih morat napunit i dali bi trbao tretirat proizvodna u ovom periodu mislim da nebi bilo loše (sve su ovo razlozi zbog koji me interesovala jačina drustava poslje ljtnog tretmana o.k i kasnijih tretmana), znam da to Sević ne radi vjerovatno zbog sredstva koje korist protiv varoe.
Što se tiče onih isparivača, ako tretiranje na taj način pokazuje bolji efekat od natapanja pčela.... vidio sam sinoć način gdje postiji cjev dužine oko 80 cm i na jednom kraju se zagrijava (da ne idem u detalje), kad bi cjev bila znatno duža pa recimo 1,5 m i koristila neso kvalitetnija zaštitna maska (koje koštaju od 30 do 60 KM) mislim da nebi bilo problema za čovjeka.


Još nešto što nema veze sa ovim teksom : Možda ćeš ti ili bilo ko drugi pomisliti da sam bio ljut pa sam jučer napisao onako dug tekst . Nisam uopće ljut , nego osjećam
odgovornost jer sam puno afirmativno pisao o oksalnoj kiselini . Šta je sporno u tome ? U pčelarskoj javnosti se zna samo ono što je neko napisao kao preporuku nekog
evropskog javnog tijela ( niko nezna kojeg , jer nije zvanično ) da se smije o. k. tretirati jedna generacija pčela samo jednom . Automatski se to prenjelo na zimsku
generaciju pčela i jasno najbolje je kad nema legla . Sad se pojavio neki bezimeni zvones i piše nešto što "struka" neodobrava . Ništa to meni nije smetalo , ali kad god
neko ima gubitke i spominje i mogučnost krivice oksalne kiseline, uvijek se pitam jesam li ja nešto kriv. Zato u zadnje vrijeme i pišem ovako " ja mislim da bi ovako
bilo dobro " , a na svakom je da upotrijebi svoje vijuge i da u slučaju nekih gubitaka u sebi traži krivca ili da traži što je bilo krivo .
Ne radi se samo o tome . Ja imam loš vid (kratkovidnost ) i sporo pišem .Jučer sam prethodni tekst pisao oko tri i po sata . Epilog ; zbog naprezanja očiju zabolila me glava
(inače me neboli) i onda se upitam šta mi to sve treba , imam pametnija posla , a ne da gubim vrijeme nizašta .
Ipak da dam i neke odgovore, kad je već pitanje usmjereno : Ja nisam želio maltretirati pčele, a prilično vjerujem i u njihov imunitet kojeg je istina čovjek svojim
djelovanjem dosta iskvario . Zbog toga je moja orijentacija bila na dva ljetna tretiranja o.k. sa malo slabijom koncetracijom ali dovoljnim učinkom . Ispitivanjima sam
utvrdio da je to 2,5% o.k. Uz saznanja u zadnje vrijeme, koja sam spominjao, iskristalisalo se da je dovoljno jedno ljetno i jedno zimsko tretiranje ali bez legla .Za zimsko
se zna kad su pčele bez legla, ali kad se pogleda svako kod sebe može organizovati društvo bez legla ili sa malo legla i ako je uz to otvoreno leglo varoa može biti samo na
pčelama. Prednost toga je što se može tretirati samo plodište ako se radi mliječnom k. , BeeVitalom , Bienen Wholom ili oksalnom kiselinom , samo tada ukoliko je ograničeno
plodište matičnom rešetkom, netreba otvarati leto dva, tri dana , kako bi pčele iz medišta prolazile kroz plodište . Ako smo to uradili na početku neke paše, odstranjivanjem
legla stvorili smo uslove za povećan unos meda i istovremeno smanjili varou na najmanju moguću mjeru , prvo jer smo veći dio preselili u zatvorenom leglu , a drugo što su
na pčelama izložene bilo kakvom tretmanu sa učinkom daleko većim od tih 50 % . Velika vjerovatnoća da do zimskog tretiranja neće više biti potrebno nikakvo i zato sam
naveo ko ima AV podnice povremeno samo pratiti prirodni pad (koji bi trebao biti zanemarljiv ) . Kad se već vadi leglo , onda ih je najbolje stavljati u akomulatore legla .
Po izlasku legla tretiramo i njih , tako da imamo sve tretirano . Naravno ako to sve radimo prije sedmog mjeseca , nije nam problem , ako iz bilo kojeg razloga ostanemo
bez neke matice, jer je možemo i uzgojiti na bilo koji od poznatih načina ili preko akomulatora , a imamo i novih društava .
Na kraju ostaju pitanja oko oksalne kiseline . Ako želimo tretirati cijelo društvo, dakle i medišta , tada to možemo bilo ćim , pa i dimljenjem , sublimiranjem itd. Naravno,
ukoliko se ne želi to raditi iz bilo kojeg od poznatih razloga, preostaje samo tretiranje plodišta . Tada da se nebi radio dupli posao ćim se odstrani leglo i sredi plodište , odmah
tretirati pripremljenim sredstvom . Sa legla ne stresati pčele , jer će se sve koje se mogu vratiti i vratiti . Kad se radi o oksalnoj , dolazi u obzir samo nakapavanje i obzirom
da će se tretirati samo jednom, tad treba ići sa uobičajenih 3,5 % (dovoljno je i 3 % ) i uobičajenom koncetracijom voda šečer 1:1 ili 600 ml vode i 600 gr šečera za 1L sirupa.
Na kraju da ponovim . Svako je kovač svoje sreće i nek netraži krivicu u bilo kojem sredstvu . Prošla godina je bila loša iz više razloga, a najgore razdoblje je bila potpuna
suša u osmom i cijeli deveti mjesec .Tada , kad je najviše trebalo polena za zimsku generaciju nije ga bilo ili je bio nekvalitetan. Medonosa je to dobro primjetio , jer je tu
razlog slabih društava u svim krajevima i na širim prostorima .
Nevezano sa ovim , danas sam sasvim slučajno ćuo od jednog mladića iz Kreševa da je tamo bilo dosta stradanja od američke gnjiloće .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
 
Postovi: 1289
Pridružen: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Ajmo jos malo o varoi

PostPostao/la Marko » 22 svi 2012, 00:17

Iako riskiram da mi kolega ZvoneS, baš od Sarajeva grada, zamjeri, ne mogu se suzdržeti da ne napišem da u Hrvatskoj (među meni poznatim kolegama) slovi kao prvi, pogotovo u domeni pisanja o varoi i O.K...Minimalni gubici mojih zajednica, pogotovo prošle "teške" zime, rezultat su uspješnog saniranja varoe po Zvonetovim savjetima o O. K. Pored toga paše na koje selim, bogate su (osim bagrema )peludom . Paša repice, amorfe i kestena učini mi pčele sjajne poput bisera(moram malo slikovito). Na svakoj od tih paša moram vršiti demariranje (dati prostor matici )i nije mi problem primjeniti O. K. Na forumu HPS, na moj post u kojem sam se usudio napisati da vijence meda, perge i peluda u plodištu, ne treba vrcati, dobio sam ovakav post: "Ne baljezgaj" , toliko jer i ja Zvone koristim naočale i sad su mi jasne povremene glavobolje .Pozdrav i krigle, mašala.
M.B. Mirza=mir-zakon
Marko
Čita i piše, dobar
 
Postovi: 136
Pridružen: 07 tra 2011, 19:11
Lokacija: Županja

Re: Ajmo jos malo o varoi

PostPostao/la pot » 22 svi 2012, 09:45

Moje mišljenje je da bi kolega Zvones mgao vrlo izvjesno biti odgovoran za uspjeh u pčelarstvu a ko nije sigurana u ovaj način tretmana neka proba na manjem broju i ja se mislim sa kojim broju da probam.Tražt krivca za eventualni neuspjeh u nekom drugom nepada mi napamet, učio sam i od svjtski priznatih sručnjaka i nikad mi nisu garantovali i glavno što sam naučio je da moraš proniknut ja bih rekao u dušu pčelnjeg društva i onda ti ono sve kaže i je li bolesno i ima li rijev nagon i td. malo ja odoh u poeziu :) .
Nadoveza bi se na priču kolege Marka u vezi vjenac meda i polena, ne samo vjenci već i okvirovi meda i polena jer bez toga imunološki sistem pčela opada i jednog momenta varoa će biti naj manji problem, kod men je u prošloj sezoni varoe bilo kao iz udžbenika i broja sam je način ili je ima punu ili je ima puno manje dok nisam došao na malo. Društva su mi dobro startala.
DRAGE KOLEGE ŠERBEDŽIJE NEMOŽE TO TAKO... KORISTITE VI JEDNOLIČNU I SLABOG KVALITRTA HRANU PA......NEĆU DLJE
Ovo nism uputio nikome direktno jer i neznam na koji način su ljudi zazimili drušva (čak ni komšiju nisam pitao). Pozz..
pot
Čita i piše, vrlodobar
 
Postovi: 355
Pridružen: 20 tra 2012, 16:47
Lokacija: Konjic, B&H

Re: Ajmo jos malo o varoi

PostPostao/la medonosa » 25 srp 2012, 19:42

Citajuci stranu literaturu,obnavljajuci gradivo,naisao sam na American Bee Journal koji 2011 na Apimondiji dobio zlatnu medalju u Bueno Airesu!Nakon interesantnih informacija o sirenju Varoe svjetom,njenjim razlicitim podvrstama,uglavnom se list osvrce na problematku traga sredstava u medu!Navest cu neke punkte koji su zanimljivi:

1.Male celije saca(4,9mm)ne dovode do uspjeha u borbi varoe!

2.Na jednoj stranici je opisano promjena Varoe Jacobsoni u Varoa Destructor,i opisano 18 tipova (haplotypova)specificni vrsta

3.Dok nase pcele musku populaciju dobivaju iz neoplodjenih jaja,kod varoe je obrnuto

4.Proizvodnja jednog sredstva protiv varoe(lijeka) kosta ca 100 mil.funti i traje 10-12g

5.Jos nije ni jedan lijek protiv varoe proizveden(jesu sredstva) jer su sredstva za proizvodnju velika a malo trziste,radi toga se promatra dali je moguce upotrijebiti lijekove iz stocarstva koji sluze u borbi protiv parazita(kod ovaca i goveda)

6.Hemijsko unistavanje Varoe je otezano jer su pcela i varoa puno slicnije nego paraziti ovce i goveda

7.Na 73 stranici ove brosure spominje se oksalna kiselina,ali ne spominje se mravlja i mlijecna,iako su one npr u Njemackoj jedina legalna sredstva u borbi protiv varoe,a pisci ovih tema su nekoliko Njemaca

8.Dosli su do zakljucka da ni jedno srestvo ne unistava varou u zatvorenom leglu,osim "mozda" mravlja kiselina!Postavlja se pitanje koje svaki pcelar treba znati da odogovri,ako znamo da su vostani poklopci meda zracnonepropusni,dali su poklopci zatvorenog legla zracnopropusni?jesu,molekuli MK prolaze kroz male pore na poklopcu legla i unistavaju varou,inace kako bi larva disala!Logicki je da onda pare mravlje kiseline unistavaju varou u zatvorenom leglu,nekada i strada legla nesto malo,kod prave primjene mravlje ksieline to je neznatno,cak i preporucljivo jer su te lutke pcela toliko ostecene od varoe tako da mravlja kiselina samo ubrza njihovo ciscenje iz celija i potice maticu na ponovo zaleganje celija!

Mravlja kiselina je jedina kiselina ciju koncentraciju pcela moze da izdrzi i 100 puta vise nego varoa,bez posljedica!Postavlja se pitanje iako je odogovoreno vec prije 25 godina pravilno tretiranje mravljom kiselinom!

Dolazi se do zakljucka da je MK jedino sredtsvo ekolosko,priznato od svih instituta,25 god.nisu dokazani tragovi u medu.tj njenji tragovi u medu su neprepoznatljivi jer je ona sastavni dio meda!Jedan strucnjak od jurnala,je upitan zasto ne publiciraju MK i njenje uspjehe u borbi sa varoom,kada bi to javno priznali,i publicirali,politika nam nebi dala ni centa vise!Ova praksa politike je prosirena kao i Varoa!
www.apisfarm.de www.apisfarm.de
Avatar korisnika
medonosa
Aktivan
 
Postovi: 1660
Pridružen: 02 sij 2012, 16:32
Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka

Re: Ajmo jos malo o varoi

PostPostao/la pot » 30 srp 2012, 14:48

"Mravlja kiselina je jedina kiselina ciju koncentraciju pcela moze da izdrzi i 100 puta vise nego varoa,bez posljedica!Postavlja se pitanje iako je odogovoreno vec prije 25 godina pravilno tretiranje mravljom kiselinom!"

Kako da odredim koncetraciju ako temperatura na pčelnjku prelazi 45 stpeni i kako da znam koja je koncentracija ako se npr kiselina nalazi u isparivačima na kojima se može podešavat isparavanje (ja ih nemam). Moram malo dosađivat :) :) .
Pozdrav svima...
pot
Čita i piše, vrlodobar
 
Postovi: 355
Pridružen: 20 tra 2012, 16:47
Lokacija: Konjic, B&H

Re: Ajmo jos malo o varoi

PostPostao/la medonosa » 30 srp 2012, 15:15

pot napisao:"Mravlja kiselina je jedina kiselina ciju koncentraciju pcela moze da izdrzi i 100 puta vise nego varoa,bez posljedica!Postavlja se pitanje iako je odogovoreno vec prije 25 godina pravilno tretiranje mravljom kiselinom!"

Kako da odredim koncetraciju ako temperatura na pčelnjku prelazi 45 stpeni i kako da znam koja je koncentracija ako se npr kiselina nalazi u isparivačima na kojima se može podešavat isparavanje (ja ih nemam). Moram malo dosađivat :) :) .
Pozdrav svima...
Pozeljna temperatura za tretiranje mravljom kiselinom je +25C,ako je temperatura veca nije preporucljivo tretiranje radi brzog isparavanja i velike koncetracije kiseline u kosnici usljed brzog isparavanja!Za isparavace koristim krpe sa sudje(vileda) kolicina mravlje kiseline je 2ml po ulici,sto znaci da u pcelinjem drustvu sa dva nastavka je potrebno 40ml kiseline!Da bi se postigalo lagano isparavanje ovom metodom,mravlja kiselina se treba prije upotrebe drzati u frizideru(ne zamrzivacu)i taku hladnu je dozirati i stavljati na krpe i u pcelinje zajednice,ja preporucujem na satonose jer su pare mravlje kiseline teze id zraka i padaju na dole!Ovu krpu drzati do 48 sati na satonosama i onda je odstraniti(baciti)!Posto je veoma jakog mirisa,pcele se povuku od nje,ne napolje,ili rijetko kada,vec u donji nastavak,zbog toga nemoze se ocekivati pad varoe nakon 24 sata,mravlja kiselina unistava varou u leglu i zato treba pratiti pad varoe 14 dana-dokle ne izadje zatvoreno leglo!Sama mravlja kiselina je vrlo agresivana na varou,unistava njenje disajne puteve-sprzi ih,dok kod pcela nije to slucaj!Mravlja kiselina ulazi i u med i sace uzima njenj miris,radi toga varoa tesko ostaje na slobodnom prostoru,isto tako otklanja uzrocnike i drugih pcelinji bolesti!U kombinaciji sa polivanjem sa oksalnom kiselinom,daje veoma dobre rezultate!Varoa ni nakon 25 god.upotrebe nije otporna na mravlju kiselinu!
www.apisfarm.de www.apisfarm.de
Avatar korisnika
medonosa
Aktivan
 
Postovi: 1660
Pridružen: 02 sij 2012, 16:32
Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka

Re: Ajmo jos malo o varoi

PostPostao/la pot » 30 srp 2012, 21:16

Ja sam nekad te iste krpe stavljao u vrećice za zamrzivač i onda ih prorezivo tako da pokušam sprečit prekomjerno isparavanje jer ako čeko idealnu temperaturu nebi bilo potrebe za tretmanom, poslje kad sam odustao od mravlje saznao sam da postoje posudice u koje se mr. sipa i da se može regulisat isparavanje, koliko se otvara pri kojoj trmperaturi i td. neznam.
pot
Čita i piše, vrlodobar
 
Postovi: 355
Pridružen: 20 tra 2012, 16:47
Lokacija: Konjic, B&H

Re: Ajmo jos malo o varoi

PostPostao/la medonosa » 30 srp 2012, 21:20

pot napisao:Ja sam nekad te iste krpe stavljao u vrećice za zamrzivač i onda ih prorezivo tako da pokušam sprečit prekomjerno isparavanje jer ako čeko idealnu temperaturu nebi bilo potrebe za tretmanom, poslje kad sam odustao od mravlje saznao sam da postoje posudice u koje se mr. sipa i da se može regulisat isparavanje, koliko se otvara pri kojoj trmperaturi i td. neznam.
posudice ne koristim jer su skupe i nepouzdane,a krpe koristim,sto se tice temperature vanjske,tako nam je kako nam je :D
www.apisfarm.de www.apisfarm.de
Avatar korisnika
medonosa
Aktivan
 
Postovi: 1660
Pridružen: 02 sij 2012, 16:32
Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka

Re: Ajmo jos malo o varoi

PostPostao/la pot » 12 kol 2012, 11:45

Radi li neko ljetni tretman oksalnom po Zvonetovoj metodi, nevidim da se nesto piše o tome pa kontam da nism nešto propustio, nisam bio nešto aktivan u zadnje vrijeme.
pot
Čita i piše, vrlodobar
 
Postovi: 355
Pridružen: 20 tra 2012, 16:47
Lokacija: Konjic, B&H

Re: Ajmo jos malo o varoi

PostPostao/la Marin » 12 kol 2012, 13:29

Mislim da sam jedan od rijetkih koji je odjednom nabavio 100 l 96 % / Kemika/ Zagreb Njemačkog porijekla .
Radio sam neko vrijeme i to svojim epruetama od Pet ambalaže . I sad imam zalihe bar 30-tak litara i ne radim sad sa tim što ne znači da neću.

Nikad mi nije bilo jasno kako to izvesti sa frižiderima i na minusu pothladjena mravlja kiselina . Teorija je OK ali praksa mi nije išla .
Pčele koje bi trebao tretirati su i uvijek od 80- 130 Km daleko . Temparature su jako visoke i nisam ni pokušavao to izvesti to sam odredjuvao količinom kiseline ili gustoćom tampona na grlu epruete (koja je bila uredno začepljena sa čepovima kao i svaki drugi sok u maloprodaji te sam je mogao držati i u džepu) a taj tampon je zadrževao isparavanje kiseline .
To je radilo dosta dobro .
Naime kad je kiselina pothladjena na bilo koju temparaturu na terenu je to neizvodivo -dok u špricu dok u košnicu to je već dovoljno vremena da se dignu temparature a sve ide u košnicu gdje je puno viša temaratura i uvijek bar za 10 -više od preporučenih 25 C.
Stavljanjem poklopca temparatura je već izjednačena da ne govorim o pomoćnom frižideru koji je ostao polu otvoren i podsije par otvaranja i uzimanja opet smo na početku.
Ja nisam nikad rasladjivao jer nisam imao nikakve uvijete za to -obično mjesto gdje su pčele je podaleko i puno puta udaljeno i bez bez struje bar u blizini pčelinjaka , a poslije rata i cijela sela .
Pozz Marin
"Tko hoće nešto učiniti, nađe način, tko neće ništa učiniti, nađe opravdanje." Pablo Picasso
Marin
Čita i piše, odličan
 
Postovi: 565
Pridružen: 03 kol 2010, 00:15
Lokacija: LJubuški

Re: Ajmo jos malo o varoi

PostPostao/la cerex » 22 vel 2018, 10:13

Jos uvijek nisam nasao podatak sta se desava sa varoom nakon prestanka legla u kosnici, odnosno da li do pocetka novog legla u januaru- februaru ona bude na istoj pceli ili se nakon sto posise hemolimfu prebaci na drugu. Koliko joj uopste treba da posise hemolimfu, pogotovo sto tad nema razmnozavanja :?:
cerex
Čita i piše, odličan
 
Postovi: 718
Pridružen: 04 tra 2013, 20:38
Lokacija: Sanski Most

Prethodni

Vrati se na: VARROA

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost

cron